Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo zamolio je danas ponizno oproštaj za nedjela crkve i zločine počinjene nad starosjedelačkim stanovništvom u vrijeme španskog kolonijalizma, javile su agencije.
Kako je prenio Asošijeted pres, papa je na skupu lidera autohtonog stanovništva u prisustvu prvog starosjedelačkog predsjednika Bolivije, Eva Moralesa, ukazao da je latinoamerička biskupska konferencija u prošlosti priznala da su "veliki gresi počinjeni nad domorocima Amerike u ime boga".
Papa je podsjetio i da se papa Jovan Pavle Drugi tokom posjete Dominikanskoj Republici 1992. godine izvinio starosjedeocima na američkom kontinentu za "bol i patnje" izazvane tokom pet vjekova prisustva crkve u Americi.
Papa Jovan Pavle Drugi tražio je oproštaj od naroda Amerike u trenutku obilježavanja 500 godina od kako je Kristofer Kolumbo otkrio Ameriku.
„Želim da budem potpuno jasan, kao što je to učinio sveti Jovan Pavle Drugi: ponizno molim za oproštaj, ne samo za nedjela same crkve, već i za zločine protiv starosjedelačkih naroda u vrijeme tzv. osvajanja Amerike", rekao je papa Franja, uz aplauze okupljenih.
"Želim i da se sjetimo hiljada i hiljada sveštenika koji su se snažno protivili logici mača sa snagom krsta. Bilo je grijeha, i bilo ga je mnogo. Nismo se nikada izvinili, tako da sada ja tražim oproštaj. Međutim, bilo je grijeha, bilo je mnogo grijeha, ali je bilo i obilja milosti koju su uvećavali ljudi koji su branili autohtono stanovništvo", kazao je on.
Američka novinska agencija ističe da je papino izvinjenje značajno zbog kontroverze koje je izbila u SAD povodom planirane kanonizacije španskog franciskanca iz 18. vijeka Hunipera Sera, koji je osnivao katoličke misije u Kaliforniji.
Protiveći se njegovoj kanonizaciji, autohtoni Amerikanci tvrde da je Sera brutalno preobraćao starosjedeoce u hrišćane, uništavajući sela u tom procesu, dok Vatikan insistira da je sveštenik branio starosjedeoce od kolonijalnog zlostavljanja.
Izvinjenje pape Franja značajno je i zbog kontroverze koju je pokrenuo prethodni papa Benedikt XVI 2007. u Brazilu, braneći hristijanizaciju starosjedelačkog stanovništva, izjavom da su Indijanci u Južnoj Americi "čeznuli" da postanu hrišćani kada su španski i portugalski osvajači nasilno preuzimali njihovu zemlju.
AP podsjeća da su crkveni zvaničnici dugo insistirali da su katolički misionari štitili autohtono stanovništvo od zlostavljanja osvajača i da su ih evropske kolonijalne sile zbog toga često kažnjavale.
Agencija navodi i da je jezuitski red kom pripada papa Franja osnivao na kontinentu misije, i da su jezuiti protjerani u 17. vijeku.
Meksički biskup Raul Vera rekao je AP-u prije papinog govora da je crkva u suštini bila pasivni učesnik u porobljavanju autohtonog stanovništva u vrijeme sistema "enkomijenda" i postojanja konkvistadora i namjesnika.
Bonus video:
