Predsjednik Rusije Vladimir Putin neće biti na spisku gostiju kada se predsjednik SAD Barak Obama i druge svjetske vođe budu okupili u Njemačkoj sljedeće sedmice, ali on ipak ostaje centrani igrač u međunarodnim odnosima, uključujući pregovore o nuklearnom programu Irana, piše danas agencija Asošiejted pres u svojoj analizi.
Očekuje se da će Obama na skupu zemalja članice Grupe sedam (G7) zahtjevati od njih da se Rusiji - zbog podrške Kremlja proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine - produže sankcije, čije važenje ističe ovog ljeta.
Rusija je 1998. pozvana u članstvo Grupe sedam vodećih industrijskih zemalja svijeta, koja je potom promijenila naziv iz G7 u G8. Međutim, Rusiji je prošle godine suspendovano članstvo zbog njenih postupaka u Ukrajini.
Rusija trpi i druge sankcije zbog toga, ali njen predsjednik ostaje centralni igrač u međunarodnim odnosma, iako se lideri Zapada zalažu za njegovu izolaciju dok traje kriza u Ukrajini.
Ovog mjeseca je, na primjer, njemačka savezna kancelarka Angela Markel došla u Moskvu na razgovore sa Putinom, američki državni sekretar Džon Keri došao je u Soči takođe na razgovore sa njim, a Putin i britanski premijer Dejvid Kameron razgovarali su ovih dana telefonom i dogovorili nastavak pregovora čiji je cilj okončanje građanskog rata u Siriji, pošto je saradnja sa predsjednikom Rusije i na ovom polju od krucijalne važnosti.
Američki zvaničnici tvrde da je Putinovo uključivanje ograničeno na polja gdje Moskva i Zapad imaju zajednički interes, i ukazuju da to ne bi trebalo da se pomatra kao znak da Zapad prihvata status kvo u Ukrajini, čiji krajnji istok kontrolišu proruski separatisti i čije je poluostrvo Krim Rusija pripojila u martu prošle godine.
Potpredsjednik SAD Džo Bajden izjavio je prošle srijede: "Ima smisla sarađivati tamo gdje postoji obostrani interes, dokle god se od tebe ne traži da odstupiš od principa koji su bitni za bezbjednost i dobrobit tvoje zemlje, tvojih saveznika i tvojih prijatelja".
Neki analitičari smatraju da zbog saradnje sa Putinom, Zapad šalje protivurječne signale Ukrajini, čija vlada traži više podrške u borbi sa separatistima.
Metju Rohanski (Matthew Rojansky) ekspert za bivše zemlje Sovjetskog Saveza pri Vilsonovom centru, ukazuje na to da u Ukrajini "raste razočarenje" zbog, kako tamošnji zvaničnici smatraju, "anemične privrženosti" Zapada zaštiti njenog suvereniteta.
"Svi se oni duboko plaše da će ih SAD baciti pod točkove autobusa u sklopu nekakve velike pogodbe sa Putinom", izjavio je Rohanski iz Kijeva, gdje on ima sastanak sa zvaničnicima vlade u Kijevu i predstavnicima ukrajinskog civilnog sektora.
Konflikt između Rusije i Ukrajine je eskalirao početkom prošle godine, kada je tadašnji predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič pobjegao iz Kijeva zahvaćenog višemjesečnim protestima zbog njegove odluke da ne potpiše sporazum o tješnjem povezivanju sa Evropskom unijom.
Potom su proruski separatisti na brzinu organizovali referendum o otcjepljenju strateški važnog poluostrva Krim u Crnom moru, a pošto je ovaj, na Zapadu veoma kritikovani referendum uspio, Rusija je pripojila Krim.
Zapad ne priznaje taj čin, ali su i SAD i Evropa uglavnom odustali od pritiska na Rusiju da vrati Ukrajinu tu teritoriju. Umjesto toga, ona se usredsredila na prijeteće poteze Moskve na istoku Ukrajine, gdje je mjesecima trajao oružani konflikt između ukrajinskih trupa i proruskih separatista za koje Kijev tvrdi da ih pomaže Moskva.
U februaru je postignuto krhko primirje, koje se često krši, uz međusobno optuživanje Kijeva i separatista.
Zapad prijeti diplomatskom izolacijom Rusije, djelimično zbog uvjerenja da Putin sebe posmatra kao velikog globalnog igrača, a Putin koristi postupke Zapada da podstakne ruski nacionalizam i svoju popularnost kod kuće.
Putin je u četvrtak sugerisao da je američka istraga korupcionaškog skandala u FIFA, najvišem tijelu svjetskog fudbala, ima veze sa pokušajem da se Rusiji oduzme organizacia Svjetskog prvenstva 2018. godine. On je čak optužio SAD da idu na "ilegalno krivično gonjenje" ljudi.
Najjača tačka pritiska Zapada na Rusiju je njena ekonomija. Rublja se stabilizovala nakon dramatičnog pada, koji je, kako se smatra, rezultat pada cijena nafte i ekonomskih kaznenih mjera prema Moskvi. Ipak, ruska ekonomija i dalje je uzdrmana.
Međutim, ocjenjuje Asošiejted pres, čini se malo vjerovatnim da će SAD i Evropa pooštravati sankcije bez dramatičnijeg jačanja ruske agresije u Ukrajini, a zemlje EU sa snažnim finansijskim vezama sa Rusijom plaše se da bi sankcije naškodile njihovim ekonomijama.
Bonus video:
