Njemačka kancelarka Angela Merkel je danas upozorila da slanje oružja Ukrajini kao pomoć u borbi protiv separatista neće riješiti tamošnju krizu, izazvavši oštre prekore američkih političara koji su optužili Berlin da okreće leđa savezniku u nevolji.
Užarena rasprava na bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu je ukazala na krhkost transatlantskog konsenzusa oko toga kako se odnositi prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu povodom sve dubljeg sukoba u Ukrajini.
Ukrajinska vojska je danas saopštila da su separatisti intenzivirali granatiranje vladinih snaga i da po svoj prilici nagomilavaju trupe za nove ofanzive na ključni željeznički grad Debaljcevo i primorski Mariupolj.
Ofanziva pobunjenika je izazvala diplomatsku groznicu. Merkelova i francuski predsjednik Fransoa Oland su u petak boravili u Moskvi u pokušaju da ubijede Putina da prihvati mirovni sporazum.
Međutim, evropski zvaničnici kažu da ruski lider možda nema puno motiva da sada pregovara i da će radije mirno posmatrati kako separatisti osvajaju teritoriju u Ukrajini, podrivajući sporazum o obustavi vatre postignut prošlog septembra u Minsku.
Njemačka liderka je priznala u Minhenu, po povratku iz Moskve, da nije sigurno da li će uspjeti francusko-njemački mirovni plan koji je ove nedjelje predstavljen Kijevu i Moskvi.
Međutim, kako je prenio Rojters, glatko je odbacila stav da će slanje oružja Kijevu, što je ideja koju razmatra američki predsjednik Barak Obama, pomoći da se riješi sukob.
„Razumijem debatu ali vjerujem da dodatno oružje neće dovesti do napretka koji je Ukrajini potreban. Zaista sumnjam u to,“ rekla je kancelarka. Ona sjutra putuje u Vašington na sastanak sa Obamom.
Američki potpredsjednik Džo Bajden je na istoj konferenciji pokušao da umanji značaj razlika sa Evropom, rekavši da su se on i Obama složili da ne treba štedjeti napore u cilju mirnog rješenja sukoba. Međutim, jasno je stavio do znanja da je Vašington spreman da obezbijedi Ukrajini sredstva da se brani, rekavši: „Predsjednik Putin je previše puta obećao mir, a poslao tenkove, vojsku i oružje.“
Američki senatori Lindzi Grejem i Džon Mekejn, obojica republikanski jastrebovi, žestoko su kritikovali njemački stav, koji podržavaju ostale velike evropske države.
„Sve u svemu, evropski prijatelji, to ne funkcioniše,“ rekao je Grejem o Merkelinim diplomatskim naporima. „Možete ići u Moskvu dok ne pomodrite. Suprotstavite se onome što je očigledno laž i opasnost.“
Mekejn je dodao: „Ukrajince masakriraju, a mi im šaljemo ćebad i obroke. Ćebad nemaju šanse protiv ruskih tenkova.“
Merkelova i njeni saveznici u Evropi žele da nastave da kažnjavaju Rusiju pooštravanjem ekonomskih sankcija. Obama je pod pritiskom nekih u Kongresu da učini više.
Tražeći podršku, ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je saopštio broj vojnih i civilnih žrtava od početka krize i pokazao pasoše Rusa za koje je rekao da se bore u Ukrajini.
„Mi smo nezavisna nacija i imamo pravo da branimo naš narod”, rekao je i pozvao na političku, ekonomsku i vojnu podršku. Opisavši sebe kao „predsjednika za mir“, jasno je stavio do znanja da želi samo defanzivno oružje.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je, isto u Minhenu, rekao da postoji „dobra osnova za optimizam“ da razgovori između Merkelove, Putina i Olanda mogu proizvesti sporazum. Međutim, on je takođe optužio Evropu i SAD što su podržale „puč“ protiv ukrajinskog lidera Viktora Janukoviča i zažmurile pred nacionalistima koji su riješeni, kako je rekao, da etnički očiste istočnu Ukrajinu.
Oland je novinarima u Tulu, u centralnoj Francuskoj, rekao da su pregovori sa Putinom jedna od posjednjih šansi da se izbjegne totalni sukob.
„Ako ne uspijemo da postignemo ne samo kompromis nego sporazum o trajnom miru, savršeno dobro znamo kakav će biti scenario. On ima ime, zove se rat,“ rekao je Oland.
Bonus video:
