Američki poslanici će sastaviti zakon koji od Sjedinjenih Država zahtijeva da pošalju oružje u Ukrajinu ako predsjednik Barak Obama ne donese odluku da to uradi, rekao je juče republikanski senator Džon Mekejn.
Mekejn je predvodio desetak republikanskih i demokratskih senatora na konferenciji za novinare, u vršenju pritiska na Obamu da pošalje oružje i pomogne Kijevu da se odbrani od separatističkog pokreta, javio je Rojters.
„Nastojaćemo da sastavimo zakon koji na to poziva,“ rekao je Mekejn.
Senat i Predstavnički dom su u decembru jednoglasno donijeli zakon koji odobrava slanje oružja u Kijev. Obama je stavio potpis na taj zakon ali mu je data sloboda da odlučuje da li će i kada slati oružje.
Zakonodavci su pojačali pozive na snažan odgovor Vašingtona da pomogne Ukrajini.
„To je borba između demokratije u nevolji i jedne autokratske diktature i trebalo bi da zauzmemo stranu,“ rekao je republikanski senator Lindzi Grejem.
Porošenko je za jedan njemački list rekao da je vrijeme da NATO pošalje „moderno oružje zbog zaštite i pružanja otpora agresoru.“
Angela Merkel i Fransoa Oland danas se sastaju sa Putinom
Moskva je poručila da će slanje bilo kakvog oružja SAD Kijevu smatrati bezbjednosnom prijetnjom.
Portparol ruskog ministarstva spoljnih poslova Aleksandar Lukaševič je rekao da bi takva odluka „nanijela ogromnu štetu rusko-američkim odnosima“, prenio je BBC.
Američki državni sekretar Džon Keri je juče rekao da će Obama uskoro odlučiti da li da Ukrajini pošalje smrtonosno oružje, ali da se Vašington zalaže za diplomatsko rješenje.
Keri je to izjavio u Kijevu, gdje su lideri Njemačke i Francuske, Angela Merkel i Fransoa Oland stigli sa novim predlogom za okončanje sukoba. Njih dvoje su se juče sastali sa ukrajinskim predsjednikom Petrom
Porošenkom u Kijevu a danas bi trebalo da se vide sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi.
„Predsjednik razmatra sve opcije, između ostalog mogućnost da se Ukrajini obezbijede odbrambeni sistemi“, rekao je Keri na konferenciji za novinare sa ukrajinskim premijerom Arsenijem Jacenjukom.
„Predsjednik će uskoro donijeti odluku, ali ne prije nego što čuje šta ja i ostali imamo da mu kažemo.“
Keri je rekao da će Oland i Merkelova iznijeti „kontrapredlog“ mirovnom planu koji je Putin iznio u januaru a koji Kijev nije odobrio.
Nakon susreta sa Porošenkom u Kijevu, Keri je rekao da Vašington podržava diplomatiju, ali da „neće zatvarati oči“ pred ruskim tenkovima i trupama koje prelaze granicu.
Porošenko je rekao da je vrijeme da NATO pošalje moderno oružje
Keri ne planira da ide u Moskvu i ne učestvuje u francusko-njemačkoj inicijativi, mada je podržava. navodi Rojters.
Moskva je izrazila nadu da će pregovori sa Merkelovom i Olandom biti „konstruktivni“.
Jacenjuk je poručio da Kijev neće razmatrati nijedan mirovni plan koji dovodi u sumnju teritorijalni integritet, suverenitet ili nezavisnost Ukrajine.
Merkelova i Oland su iznijeli vrlo malo detalja o novim predlozima, strahujući da ne naruše delikatnu diplomatiju. Kijev i njegovi zapadni saveznici žele da se sve snage vrate na položaje dogovorene septembarskim primirjem. Pobunjenici, koji su od tada napredovali, žele da zadrže osvojeno.
Mirovni pregovori su propali u subotu u Bjelorusiji, a očekuje se da lideri EU razmotre nove sankcije protiv Moskve sljedeće nedjelje.
Pregovori u Kijevu se dešavaju u trenutku kada NATO otkriva detalje plana za jačanje vojnog prisustva u istočnoj Evropi u odgovoru na ukrajinsku krizu.
Šef alijanse Jens Stoltenberg je rekao da će to biti najveće jačanje njene kolektivne odbrane od kraja hladnog rata.
Stoltenberg je rekao da blok odgovara na „agresivne akcije Rusije, kršenje međunarodnog prava i pripajanje Krima.“
Rat i korupcija su doveli Ukrajinu na ivicu bankrota a sankcije Zapada i pad cijena nafte, takođe, pogađaju Rusiju.
Međutim, Ukrajina je daleko siromašnija a njena valuta grivnja je doživjela dramatičan pad, izgubivši trećinu vrijednosti pošto je centralna banka prestala sa dnevnim aukcijama na kojima se čvrsta valuta prodaje bankama.
Kijev pokušava da dobije paket pomoći od Međunarodnog monetarnog fonda, ali mnogi analitičari kažu da je nemoguće obezbijediti kredit sve dok nema obustave vatre u ratnoj zoni na istoku.
Ministri odbrane protiv slanja
Njemački ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer je rekao da bi slanje oružja Ukrajini bilo dolivanje ulja na vatru, dok je komandant NATO-a Filip Bridlav ocijenio da bi to moglo izazvati još snažniju reakciju Rusije.
Članice NATO-a su sve više podijeljene oko tog ključnog pitanja.
Samo je Poljska eksplicitno poručila da bi mogla naoružati Ukrajinu ako bi se to od nje tražilo.
Holandska ministarka odbrane Dženin Henis Plashert je rekla da vjeruje da će većina saveznika, „posebno Holandija, insistirati na odbrambenoj podršci Ukrajini. Politički dijalog je jedini izlaz iz krize.“
Danski ministar odbrane Nikolaj Vamen je rekao da njegova država ne planira da snabdijeva Ukrajinu oružjem.
Britanski sekretar za odbranu Majkl Falon je kazao da će London „vidjeti šta još može učiniti po pitanju obuke i opreme koja nije smrtonosna da pomogne Ukrajincima da se bolje zaštite od napada kojem su sada izloženi.“
Kanada, blizak saveznik SAD, nema planove da pošalje bilo kakvo oružje Ukrajini, rekao je juče kanadski ministar odbrane Daglas Nikolson.
Bonus video:
