Argentinski specijalni tužilac Alberto Nisman, koji je prošle nedjelje optužio predsjednicu Kristinu Fernandes za prikrivanje dokaza u slučaju najpogubnijeg terorističkog napada u toj zemlji iz 1994, nađen je mrtav u svom stanu, a Izrael je pozvao vlasti Argentine da nastave njegov rad.
Nismana (51) je prije 10 godina za specijalnog državnog tužioca postavio pokojni suprug Fernandesove, tadašnji predsjednik Argentine Nestor Kirhner, da rukovodi istragom bombaškog napada iz 1994. na zgradu Argentinsko-izraelskog udruženja AMIA u Buenos Airesu, kada je poginulo 85, a povrijeđeno više od 200 ljudi.
Nisman je u srijedu optužio predsjednicu Fernandes da je otvorila tajni kanal ka grupi Iranaca osumnjičenih da su podmetnuli bombu, s namjerom da budu oslobođeni kako bi Argentina mogla da uveze prijeko potrebnu naftu iz Irana, koji poriče da ima bilo kakvu vezu sa tim napadom, navodi Rojters.
Specijalni tužilac, koji je danas trebalo da povodom svojih optužbi protiv Fernandesove svjedoči iza zatvorenih vrata, pronađen je kasno sinoć u kupatilu svog stana u Buenos Airesu sa prostrelnom ranom na tijelu, izjavila je javna tužiteljka Vivijana Fejn, a prenio AP.
"Mogu da potvrdim da se radi o prostrelnoj rani iz pištolja kalibra 22", rekla je Fejn za argentinsku državnu novinsku agenciju Telam i dodala da je istraga tek na početku, pa je prerano da se utvrdi šta se zaista dogodilo.
Ona je rekla novinarima da će se u narednim danima autopsijom utvrditi uzrok smrti.
U međuvremenu, argentinski ministar bezbjednosti Serhio Berni izjavio je da "svi znaci ukazuju da je Nisman počinio samoubistvo", navodi AFP.
Argentina i Iran su 2013. postigli dogovor o istrazi napada iz 1994, koji je i dalje neriješen.
Iste godine je Nisman objavio optužnicu u kojoj za napad optužuje Iran i vojno krilo libanske ekstremističke organizacije Hezbolah, ali je zvanični Teheran odbacio bilo kakvu odgovornost.
Nisman je prošle nedjelje optužio Fernandesovu i nekoliko visokih argentinskih zvaničnika da su pristali na to da najmanje dva bivša iranska zvaničnika ne budu optužena za napad iz 1994.
On je čak zatražio da sud pozove na ispitivanje Fernandesovu i druge, uključujući argentinskog ministra spoljnih poslova Ektora Timermana.
"Predsjednica i njen šef diplomatije su donijeli krivičnu odluku da fabrikuju nevinost Irana kako bi zadovoljili komercijalne, političke i geopolitičke interese Argentine", izjavio je Nisman prošle srijede.
Vlasti su te tvrdnje nazvale "smiješnim, apsurdnim i suludim".
Nisman kazao da bi mogao biti ubijen?
Argentinski dnevnik "Klarin" piše danas da je prije samo par dana Nisman rekao tom listu da bi "mogao da umre zbog toga (tih optužbi)".
Sudija federalnog suda je započeo proces odlučivanja o tome da li optužbe Nismana treba da budu istražene i da li neko treba da svjedoči u tom slučaju.
Kasno sinoć su policajci zaduženi za zaštitu Nismana obavijestili svoje nadređene da specijalni tužilac ne odgovara na telefonske pozive, a kad su došli na vrata njegovog stana, a on nije otvorio, policajci su odlučili da alarmiraju njegovu porodicu, navodi se u saopštenju argentinskog Ministarstva zdravlja.
Nismanova majka nije uspjela da otvori vrata jer se sa druge strane ključ nalazio u bravi, pozvan je bravar da otvori vrata, saopštilo je Ministarstvo, dodajući da su pored tijela tužioca pronađeni pištolj kalibra 22 i čaura ispaljenog metka.
Izrael: Argentinske vlasti da nastave Nismanove aktivnosti
Izrael je danas apelovao na argentiske vlasti da nastave rad tužioca Nismana.
Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova u Jerusalimu je izrazilo žaljenje zbog smrti Nismana "u tragičnim okolnostima".
Takođe je saopšteno da je Nisman bio hrabar i istaknuti pravnik koji se borio neumorno za pravdu i radio s velikom odlučnošću da otkrije identitet onih koji su izveli teroristički napad i koji su ih poslali.
"Država Izrael izražava nadu da će argentinske vlasti nastaviti aktivnosti Nismana i učiniti svaki mogući napor da pravda bude zadovoljena prema odgovornima za terorističke napade u Argentini," saopštilo je izraelsko ministarstvo.
Argentinski sudovi su optužili Iran da je sponzorisao napad na centar jevrejske zajednice u Buenos Ajresu, što je ta zemlja porekla.
Godine 2007. argentinske vasti su osigurale potjernicu Interpola za pet Iranaca i jednog Libanaca zbog bombaškog napada.
U sličnom napadu na izraelsku ambasadu u argentinskoj prijestonici dvije godine ranije ubijeno je 29 ljudi.
AFP navodi da su od 2006. argentinski sudovi tražili izručenje osam Iranaca, uključujući bivšeg predsjednika Akbara Hašemija Rafsandžanija, bivšeg ministra odbrane Ahmada Vahidija i bivšeg iranskog atašea za kulturu u Buenos Airesu Mohsena Rabanija.
U januaru 2014, Argentina je optužila Izrael da skriva informacije o napadima nakon što je bivši izraelski ambasador u Argentini nagovijestio da su vinovnike napada ubile izraelske bezbjednosne snage, podsjeća francuska agencija.
Bonus video:
