Tokom božićnih i novogodišnjih praznika, kada je za veliki dio svijeta period darivanja, svjetski lideri uglavnom se uzdržavaju da svojim kolegama pošalju poklon koji se stavlja pod jelku. Tome je uglavnom doprinijela diplomatska praksa da se državnici međusobno daruju isključivo prilikom susreta, nacionalnih praznika ili pak u znak zahvalnosti zbog neke vrste pomoći.
Doduše, u novogodišnjoj analizi godine iza nas, pojedini analitičari će i te kako istaći da su neki lideri dali „političke poklone” svojim kolegama u svijetu. Tako najvatreniji američki kritičari predsjednika SAD smatraju da je od svih svjetskih lidera uoči 2015. „najveći Djeda Mraz” bio upravo Barak Obama., piše beogradska Politika.
Prema njihovom mišljenju, on je svojom politikom doprinio da najviše „poklona” dobiju ekstremistička organizacija Islamska država IS, sirijski predsjednik Bašar el Asad, Iran i Kuba.
Prema njihovom mišljenju, Obama je svojim sporim reagovanjem „pomogao” IS da osvoji ogromnu teritoriju u Siriji i Iraku, Asada je „darivao” tako što nije bombardovao Damask, a Iran time što je Teheranu omogućeno da otopli odnose sa Zapadom i da odloži postizanje sporazuma o nuklearnom programu.
„Sokolovi” među američkim republikancima smatraju da je Obama bio Djeda Mraz i za braću Kastro, jer im je uoči Božića poklonio početak normalizacije kubansko-američkih odnosa.
Međutim, ovakvi navodni politički pokloni uvijek mogu biti predmet različitih tumačenja, dok pravi pokloni – kojih godišnje na hiljade razmijene kraljevi, predsjednici, premijeri i ostali visoki zvaničnici – uglavnom uvijek budu precizno zabilježeni u nacionalnim arhivama. Štaviše, nadležne službe velikih sila pažljivo bilježe šta je ko kome poklonio, nerijetko tražeći i simboličku poruku koju svaki poklon nosi.
Ova diplomatija poklona je poznata ne samo među političarima, pa zato ne čudi što se vodeća njemačka kompanija za povezivanje usamljenih „Glajhklag” odlučila da predsjedniku Ugande Joveriju Museveniju ovog Božića pošalje simbolični poklon – knjigu koja objašnjava kako je homoseksualnost pojava koja je primijećena kod više od 450 životinjskih vrsta. Izbor knjige nije slučajan jer je ove godine Uganda usvojila zakon o zabrani homoseksualnosti, a predsjednik Joveri je homoseksualnost označio kao „neprirodnu”. Poruka je bila očigledna, a reakcija zvanične Kampale zasad je izostala, piše Politika.
S druge strane, francuski predsjednik Fransoa Oland se odmah pohvalio da je od Federacije francuskih veterana u Montrealu dobio štene crnog labradora, čime je nastavio tradiciju svojih prethodnika. Valeri Žiskar d’Esten, Fransoa Miteran i Nikola Sarkozi su takođe imali labradore, dok je Žak Širak imao malteškog bišona.
Međutim, neuporedivo skuplji i veći broj poklona državnici razmijene van novogodišnjih i božićnih praznika. Ponekad su pokloni nemirni poput kamile koju je u Maliju svojevremeno dobio Oland, a koja mu nije dozvolila da je pomazi. Ponekad su korisni poput dvije tone pirinča i 2.000 metara tkanine koje je vijetnamskom predsjedniku svojevremeno poklonio kralj Kambodže. Ponekad su potpuno pogrešni poput DVD kompleta sa 25 najznačajnijih američkih filmova koji je 2009. Obama poklonio bivšem britanskom premijeru Gordonu Braunu, pri čemu su DVD-jevi bili u formatu koji nije kompatibilan za tržište Velike Britanije.
A ponekad poklon može primaoca uvaliti u nevolju baš kao što se dogodilo bivšem francuskom predsjedniku Valeriju Žiskaru d’Estenu kada je otkriveno da je, dok je još bio ministar finansija, dobio dva dijamanta od afričkog diktatora Žan-Bedela Bokase. Ovaj skandal je umnogome doprinio da D’Esten ne osvoji i drugi predsjednički mandat.
Zbog svega toga, u američkom Stejt departmentu se trude da brižljivo biraju poklone, ali i popišu poklone koje su dobili članovi predsjednikove administracije.
Tako se u popisu poklona u 2013. došlo do podatka da je tadašnja šefica američke diplomatije Hilari Klinton dobila od saudijskog kralja Abdulaha znatno skuplje poklone nego Obama i njegova supruga Mišel.
Klintonova je dobila ogrlicu, narukvicu, minđuše i prsten sa dijamantima i rubinima, vrijedne čak pola miliona dolara, dok je Obama dobio „samo” sat vredan 16.500 dolara.
Klintonova je dobila i zlatan i dijamantski nakit sa Bruneja, vrijedan 58.000 dolara, ali tu ju je nadmašila Mišel Obama koja je od kraljice Bruneja dobila minđuše, prsten i ogrlicu od bijelog zlata sa žutim safirima i dijamantima, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 71.000 dolara, piše Politika.
Međutim, nijedna neće moći da prisvoji nakit jer kada se procijeni da pokloni vrijede više od 375 dolara – oni automatski postaju vlasništvo američke države, a državnici mogu da ih otkupe po tržišnoj cijeni. Doduše, u vašingtonskim kuloarima se pričalo kako su Bil i Hilari Klinton pri odlasku iz Bijele kuće ponijeli sa sobom desetine poklona, uključujući skulpturu od 38.000 dolara, kristalnu posudu od 25.000 dolara i dva dvosjeda vrijedna 20.000 dolara...
Kineski državnici ne mogu da zadrže ništa od poklona koji premašuju vrijednost od 200 juana (26 eura), pa je tako nedavno izloženo 611 od ukupno 30.000 poklona sačuvanih u državnim arhivama, koje su strani državnici poklanjali Kini.
Među njima se nalazila i srebrna tabakera u posebnoj veličini za cigarete sa filterom, koju je britanska premijerka Margaret Tačer 1982. poklonila strastvenom pušaču, kineskom predsjedniku Deng Sjaopingu.
To, međutim, tada nije doprinijelo poboljšanju kinesko-britanskih odnosa, kao što grančice masline, izrađene od metala, koje je poklonio Obama, nijesu smanjile kinesko-američka suočavanja.
Ipak, na nedavnoj izložbi u Pekingu našla su se i dva porcelanska labuda u prirodnoj veličini, koje je kao ptice mira bivši američki predsjednik Ričard Nikson donio prilikom istorijske posete Kini u februaru 1972. Ove skulpture su definitivno ispisale „diplomatiju poklona”, premda njihova simbolika ne bi ništa vrijedjela da Nikson tada zaista nije želio da „otvori” Kinu.
Na listi neuobičajenih poklona među državnicima minulih godina jesu čokolada i teglica džema od banane koje je pokojni predsjednik Venecuele Ugo Čaves poklonio tadašnjem predsjedniku Rusije Dmitriju Medvedevu, ali i video-igrica koju je njemački predsjednik Joahim Gauk dao predsjedniku Letonije Andrisu Berzinšu.
Mnogima je neobično i to što je svojevremeno Džordž Buš mlađi od bogatog katarskog emira dobio samo kompakt-disk od 15 dolara, kao i to što su mu mnogi državnici slali flaše vina, ukupno 70, a zna se da se on već decenijama suzdržava od alkoholnih pića.
Bonus video:
