Zemlje članice UN rano jutros su u Limi u Peruu, poslije bučne rasprave do kasno u noć, usvojili sporazum koji će poslužiti kao osnova za globalni pakt u Parizu sledeće godine.
Limski sporazum usvojen je samo nekoliko sati pošto su zemlje u razvoju odbacile njegovu prethodnu verziju. One su optužile bogate zemlje da bježe od odgovornosti u borbi protiv globalnog zagrijavanja, kao i od finansijskog saniranja njegovih posljedica.
Peruanski ministar životne sredine predstavio je novi, četvrti nacrt sporazuma nešto prije ponoći, rekavš i da se nada da će on zadovoljiti sve strane, i dao znatno redukovanom broju delegata sat vremena da ga pogledaju.
"Ovaj tekst nije savršen, ali uključuje stavove svih strana", rekao je ministar Manuel Pulgar-Vidal, koji je predsjedavao konferencijom i cijelo popodne i veče proveo u odvojenim sastancima sa delegacijama.
Glavni cilj dvonedjeljne konferencije u Limi bio je relativno skroman: da se učesnici dogovore o tome na šta svaka zemlja treba da se obaveže kada se radi o borbi protiv klimatskih promjena pred ključni samit o klimi sledeće godine u Parizu, na kojem se očekuje potpisivanje globalnog pakta.
Ali, čak i to je postalo komplikovano, jer se nekoliko zemalja u razvoju pobunilo protiv toga, navodeći da takvo formulisanje cilja "zamagljuje" razliku između onoga što se može očekivati da urade siromašne i bogate zemlje.
U konačnoj verziji koja je i prihvaćena to je preformulisano, te se kaže da zemlje imaju "zajedničke, ali različite odgovornosti" u borbi protiv klimatskih promjena. U njoj je, takođe, ublažena formulacija kada se radi o pojedinačnim obavezama zemalja, te se navodi da bi one "mogle" umjesto da bi "trebalo" da saopšte šta su spremne da učine u pokušaju da se smanje efekti globalnog zagrijavanju.
Kina, glavni svjetski zagađivač kada se radi o emisiji ugljen-dioksida, i druge zemlje u razvoju, usprotivile su se da ono na šta će se obavezati bude međusobno upoređivano još jednom prije samita u Parizu.
Njihovo odbijanje razgnjevilo je delegate iz zemalja koje se nalaze na prvoj liniji ugroženosti od klimatskih promjena.
"Šokirani smo da neki od naših kolega žele da skriju na šta su spremni da se obavežu", rekao je Toni de Brum, ministar spoljnih poslova Maršalskih ostrva, kojima prijeti potonuće zbog porasta nivoa mora.
Istorijski gledano, najveći svjetski zagađivači su zapadne zemlje, ali trenutno najviše ugljen-dioksida emituju zemlje u ubrzanom razvoju, jer su njihove ekonomije i ekspanziji, uz pomoć čega su iz bijede izvukle milione ljudi.
"Nalazimo se na tački kada zemlje pregovarači treba da pokažu političko vođstvo, da se izdignu iznad sebičnih interesa i naprave korak napred ka odlukama koje će biti za dobro cijelog svijeta", ocijenila je grupa koja se bori protiv klimatskih promjena, Mreža za klimatsku akciju.
Tokom kratkog boravka u Limi u četvrtak, američki državni sekretar Džon Keri rekao je da je klimatsko pitanje "odgovornost svih, jer je u pitanju ukupna emisija ugljen-dioksida, a ne svake zemlje pojedinačno".
Prema naučnom panelu UN o klimatskim promjenama, svijet bi morao da smanji emisiju ugljen-dioksida za hiljadu milijardi tona, kako bi imao šansu da izbjegne opasne nivoe globalnog zagrijavanja.
Već je potrošeno više od polovine novca koji je bio namijenjen smanjenju štetne emisije, a ona je nastavila da raste, najviše zahvaljujući Kini i ostalim zemljama u ubrzanom razvoju.
Prema naučnim izvještajima, čovječanstvo je već svjedok negativnih posljedica globalnog zagrijavanja, porastom nivoa mora, intenziviranjem toplotnih talasa i promjenama u uobičajenom toku godišnjih doba koje izazivaju poplave u nekim, a suše u drugim krajevima.
Meteorološka agencija UN ocijenila je prošle sedmice da bi 2014. mogla da postane najtoplija godina od kako se vrše mjerenja.
Galerija
Bonus video:
