Kremlj je spreman da sastavi "crnu listu" nepoželjnih američkih zvaničnika, kao odgovor na sankcije Zapada, kaže zamjenik šefa diplomatije Rusije Sergej Rjabkov.
On ističe da bi odgovor Moskve mogao biti i "asimetričan" u odnosu na mjere koje SAD i EU spremaju Rusiji zbog situacije u Ukrajini.
"Ako Vašington obnovi mjere zbog kojih bi eskalirale tenzije i konfrontacije i pokuša da nam, koristeći sankcije, govori šta da radimo, naš odgovor, jasno, neće biti usmjeren samo na personalne sankcije", rekao je Rjabkov.
Zamjenik šefa ruske diplomatije je precizirao da Rusija razmatra "širok spektar mogućih odgovora".
"Odgovor bi mogao da bude kao u ogledalu, odnosno formiranje 'crne liste' određenih američkih zvaničnika. Lica na toj listi ne bi obavezno bili direktni predstavnici administracije, već i predstavnici drugih struktura koje imaju utica na politiku SAD. To će se svakako desiti, u to nema sumnje", rekao je Rjabkov u telefonskom razgovoru za "Glas Rusij.
Rjabkov je ipak naveo i da su moguće "asimetrične jmere".
"Drugim riječima, to bi bio odgovor koji bi, da to tako kažemo, bio značajan i koji ne bi prošao nezapaženo u Vašingtonu, jer postoji mnogo oblasti našeg dijaloga i kooperacije veoma važnih za američku stranu", rekao je Rjabkov.
Napeta sjednica SB UN
Sjednica Savjeta bezbjednosti UN održana sinoć, koja je bila posvećena Ukrajini bila je napeta.
Došlo je do oštrih razmjena prijetnji između predstavnika SAD i Rusije.
Kako prenose svjetske agencije, ruski predstavnik u SB UN je rekao da američki ambasador vrijeđa i ugrožava spremnost Moskve da sarađuje sa Vašingtonom i o drugim pitanjim.
AP podsjeća da je to bio osmi sastanak Savjeta bezbjednosti u tri sedmice o Ukrajini i, kako navodi ta američka agencija, predstavljao je odlučnosti zapadnih sila da istaknu rusku diplomatsku izolaciju zbog poluostrva Krim, čak i ako je SB nemoćan da jdeluje s obzirom na veto s kojim raspolaže Rusija kao stalni član tog tijela UN.
Sastanak je uslijedio pošto je generalni sekretar UN Ban Ki-mun otputovao za Rusiju i Ukrajinu, u pokušaju da doprinese pronalaženju mirnog rješenja za krizu koja je izbila izmedju Rusije i Ukrajine oko Krima, najavile su UN.
Ruski ambasador u UN Vitalij Čurkin je na sinoćnjem sastanku ostao usamljen u odbrani akcija svoje zemlje na Krimu, navodi američka agencija.
Američka ambasadorka Samanta Pauer (foto: Reuters)
On je svoj govor počeo hvaleći sporazum koji je dan ranije potpisao ruski predsjednik Vladimir Putin proglasivši Krim dijelom Rusije, navodeći da je sporazum poštovao volju krimskog naroda i da je u skladu sa međunarodnim zakonom.
"Juče, se zaista nešto istorijsko dogodilo", ispravljena je jedna istorijska nepravda", rekao je Čurkin.
Američka ambasadorka Samanta Pauer je upozorila Rusiju da su Sjedinjene Američke Države spremne na preduzimanje dodatnih koraka ukoliko se nastavi ruska agresija ili ruske provokacije". Ona je takođe uporedila rusko preuzimanje Krima kao krađu.
"Lopov može da ukrade imovinu, ali mu to ne daje pravo vlasništva nad njom", rekla je ona.
Čurkin je i na to imao odgovor.
"Prosto je neprihvatljivo da slušam ovakve uvrede na račun moje zemlje". "Ukoliko delegacija SAD očekuje našu saradnju u SB po drugim pitanjima, onda druge sile ovo moraju da shvate sasvim jasno", rekao je Čurkin, a do tada je Pauer otisla iz sale i ustupila mjesto svom zamjeniku.
Agencija podsjeća da su SAD i Rusija ključni igrači u naporima da se omoguće mirovni razgovori za Siriju, a takodje su uključeni i u razgovore o iranskom nuklearnom pitanju.
Šimonović zabrinut za Tatare
Na SB je govorio i pomoćnik Ban Ki-muna za ljudska prava Ivan Šimonović, koji je izrazio posebnu zabrinutost za bezbednost Tatara i drugih etničkih manjina na Krimu.
Šimonović je istakao nestanak aktiviste krimskih Tatara nakon njegovog učešća na protestima 3. marta i rekao da je taj aktivista pronađen mrtav 16. marta i da su na njegovom tijelu bili znakovi mučenja.
Šimonović (foto: Reuters)
On je takođe rekao da će, do petka, UN angažovati 34-članu posmatračku misiju za ljudska prava u Ukrajini.
Šimonović je rekao da nije bio u mogućnosti da posjeti Krim jer su tamošnje vlasti odbile da prime njegovu misiju, ali da je razgovarao sa predstavnicima raseljenih Tatara i žrtvama arbitrarnog hapšenja, torture i drugih kršenja ljudskih prava.
Čurkin je tvrdnje Šimonovića odbacio kao jednostrane.
On je i optužio snajpere za ubistvo ukrajinskog vojnika i člana lokalne brigade za samoodbranu na Krimu u utorak, rekavši da su njih dvojica namjerno ciljani kako bi bio isprovociran sukob.
Galerija
Bonus video:
