Sjedinjene Američke Države su juče jasno stavile do znanja da će kazniti sirijskog predsjednika Bašara al Asada zbog „brutalnog i besramnog“ napada hemijskim oružjem u kojem je, tvrde, stradalo 1.400 osoba u Damasku prošle nedjelje.
„Ne možemo prihvatiti svijet u kojem žene i djecu i nedužne civile napadaju gasom,“ rekao je predsjednik Barak Obama novinarima u Bijeloj kući.
Dodao je da su SAD i dalje u procesu planiranja „ograničenog, suženog“ vojnog odgovora koji ne bi uključivao vojnike na terenu.
Prethodno je američki državni sekretar Džon Keri kazao da je bitno da se Siriji ne dozvoli da se izvuče sa napadom, dijelom kao znak onima koji možda razmatraju upotrebu hemijskog oružja u budućnosti, te da su se SAD-u pridružili saveznici, uključujući Francusku, našeg najstarijeg saveznika“ u riješenosti da djeluju.
„Istorija će nam suditi izuzetno oštro ako zatvorimo oči pred diktatorovom obijesnom upotrebom oružja za masovno uništenje,“ rekao je Keri.
Naveo je veliki broj dokaza koji, kako je istakao, pokazuju da Asadove snage stoje iza napada a američka vlada je istovremeno objavila obavještajni izvještaj, uključujući mnoge od tih detalja.
U izvještaju je navedeno da je u napadu 21. avgusta stradalo 1.429 sirijskih civila, uključujući 426 djece.
Među obavještajnim podacima prikupljenim za američki izvještaj nalazi se presretnuta komunikacija jednog visokog zvaničnika upoznatog sa napadom 21. avgusta, kao i ostali podaci iz svjedočenja ljudi iz presretnutih poruka, navedeno je u izvještaju na četiri strane.
U saopštenju datom u Stejt departmentu, Keri je rekao da ako „bandit i ubica poput Bašara al Asada može gasom napasti hiljade svojih zemljaka i proći nekažnjeno“, to će biti primjer drugima, poput Irana, Hezbolaha i Sjeverne Koreje.
„Hoće li se sjetiti da je Asadov režim spriječen da upotrebljava to oružje ili da je svijet stajao po strani i stvorio nekažnjivost?“ rekao je Keri.
Asadova vlada je više puta demantovala da je izvela napad, optužujući pobunjenike koji, kako tvrdi, pokušavaju da isprovociraju intervenciju.
Sirijska državna televizija, koja nije uživo prenosila Kerijev govor, objavila je da je Keri rekao da je „prvi i posljednji“ cilj bilo koje akcije koje će Obamina administracija izvesti na Bliskom istoku, „da garantuje bezbjednost Izraela“.
Iznoseći dokaze, Keri je rekao da Asadova vlada ima najveći program hemijskog oružja na Bliskom istoku i da je riješena da oslobodi predgrađa Damaska od opozicije.
„Znamo da je tri dana prije napada osoblje sirijskog režima za hemijsko oružje bilo na terenu u toj oblasti, vršeći pripreme,“ rekao je Keri.
„Znamo da je elementima sirijskog režima rečeno da se pripreme za napad, stave gasmaske i preduzmu mjere predostrožnosti u vezi sa hemijskim napadima.
Rekao je da su rakete lansirane iz oblasti pod kontrolom Asadovih snaga i da su pale samo na pobunjeničke oblasti, i ukazao na hiljade izvještaja i video snimaka na društvenim medijima sa 11 lokacija u Damasku, koji pokazuju uticaj napada.
„Vidjeli smo redove leševa umotanih u bijele pokrove, na kojima nije bilo ni kapi krvi,“ izjavio je Keri.
„Znamo da je jedan visoki zvaničnik režima, koji je znao za napad, potvrdio da je režim upotrijebio hemijsko oružje, razmotrio efekte i zapravo strahovao da će se to otkriti,“ rekao je Keri.
Oland uz Amerikance
Francuska je juče poručila da i dalje podržava vojnu akciju kojom bi bila kažnjena sirijska vlada, uprkos glasanju britanskog parlamenta protiv vojnog udara.
Spoljnopolitički savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina rekao je da je britansko „ne” odraz zabrinutosti Evrope zbog opasnosti od vojnog odgovora.
„Vidjeli smo redove leševa umotanih u bijele pokrove, na kojima nije bilo ni kapi krvi,“ izjavio je Keri
Juri Ušakov je rekao da britansko glasanje predstavlja mišljenje većine u Evropi.
Rusija, Asadov najmoćniji diplomatski saveznik, protivi se bilo kakvoj interveniciji u Siriji, govoreći da bi napad pojačao tenzije i podrio šanse za okončanje građanskog rata.
Bilo kakav vojni napad djeluje malo vjerovatno dok inspektori UN ne podnesu izvještaj nakon što danas napuste Siriju.
Tajming napada mogao bi komplikovati i Obamin odlazak u utorak Švedsku i na samit G20 u Rusiji. Ne očekuje se da naredi napade dok je tamo.
Keri je jasno rekao da Ameriku neće odvratiti od akcije mišljenje bilo koje države.
„Predsjednik Obama će osigurati da SAD donesu sopstvenu odluku prema sopstvenom rasporedu, zasnovanu na našim vrijednostima i našim interesima.“
Francuski predsjednik Fransoa Oland je rekao za dnevnik „Mond“ da i dalje podržava „snažnu“ kaznenu akciju zbog napada za koji je rekao da je izazvao „nepopravljivu“ štetu sirijskom narodu, dodavši da će blisko sarađivati sa francuskim saveznicima.
Britanija je tradicionalno najpouzdaniji vojni saveznik SAD-a. Međutim, poraz vladinog predloga kojim se odobrava vojni odgovor naglasio je sumnje koje proističu iz toga kako je država odlučila da se pridruži invaziji na Irak 2003.
Oland nije ograničen potrebom da parlament odobri bilo kakvu inicijativu za intervenisanje u Siriji i može djelovati prije skupštinske rasprave o tom pitanju u srijedu.
Neki saveznici su upozorili da bi vojna akcija bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN mogla pogoršati situaciju.
Italijanska ministarka spoljnih poslova Ema Bonino rekla je juče da ne bi trebalo pokretati akciju bez rezolucije UN, izrazivši strahovanje od reakcije Asadovih saveznika Rusije i Irana, te šiitske milicije Hezbolah u susjednom Libanu.
„Ionako dramatični i užasni sukob rizikuju da se pretvore u globalni požar,“ rekla je u intervjuu za SkajTG24.
Inspektori UN danas podnose izvještaj
Bijela kuća je naglasila da će bilo kakva akcija biti „veoma diskretna i ograničena“ i da se nikako ne može porediti sa ratom u Iraku.
Tim istražitelja UN je završio prikupljanje uzoraka i dokaza u vezi sa napadom hemijskim oružjem.
Portparol UN Martin Nesirski je rekao da sve analize uzoraka moraju biti završene prije nego što se donesu zaključci i da nije jasno koliko će to trajati.
Očekuje se da biometrijska analiza uzoraka krvi, kose ili urina bude urađena u laboratorijama u Švedskoj ili Finskoj, koje su među 22 koje Organizacija za zabranu hemijskog oružja (OPCW) koristi u 17 država.
SAD, Britanija i Francuska su saopštile da akcija može biti preduzeta sa ili bez rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, na koju će Rusija vjerovatno uložiti veto, a Kina možda.
Kina je poručila da ne bi trebalo požurivati odluku Savjeta dok inspektori UN ne završe posao.
Ankete su pokazale da se američka javnost uveliko protivi vojnoj akciji a nakon brifinga u četvrtak, neki zakonodavci su saopštili da i dalje nisu sigurni da je ona neophodna. Neki su postavili pitanje da li Pentagon može priuštiti da napadne Siriju nakon što je vladi ranije ove godine nametnuto kresanje troškova.
Narušen „specijalni odnos“
Izgubio je za samo 13 glasova, ali neuspjeh Kamerona da dobije odobrenje parlamenta za pokretanje napada na Siriju mogao bi dovesti u pitanje ulogu Britanije u svijetu kao i njegovu karijeru, ocjenjuje Rojters. Nesposobnost premijera da određuje britansku spoljnu politiku i pridruži se Vašingtonu i Parizu u napadima izazvaće napetost u „specijalnom odnosu“ sa SAD – temelju globalne uloge Britanije od Drugog svjetskog rata, navodi agencija.
Nakon decenije u kojoj je Britanija bila jedina velika sila koja se pridružila SAD na bojnom polju u Iraku, i daleko najvažniji saborac u Avganistanu, Vašington više ne može od Britanije automatski očekivati vojnu podršku, navedeno je u komentaru.
„Mislim da će biti nacionalnog preispitivanja u vezi sa ulogom u svijetu i time da li Britanija želi da igra veliku ulogu u pružanju podrške međunarodnom sistemu,“ rekao je Džordž Ozborn, Kameronov ministar finansija i bliski saradnik.
Kameron je sinoć izjavio da je razgovarao sa Obamom i da su se dogovorili da se britansko-američka saradnja nastavi.
„Dogovorili su se da nastave saradnju povodom međunarodnih pitanja i obojica su naglasila riješenost da nađu političko rješenje za sirijski sukob okupljanjem svih strana,“ navedeno je u saopštenju Kameronovog portparola.
Galerija
Bonus video:
