Sirijska vlada zatražila je od UN-a da odmah istraže još 3 lokacije za koje tvrde da su na njima pobunjenici izveli hemijske napade. Sirijski ambasador pri UN-u, Bašar Jafari, rekao je da je zatražio od generalnog sekretara Ban Ki-Muna da se istraže još 3 lokacije u okolini Damaska - ističući da su na tim lokacijama pobunjenici prošle sedmice izveli hemijske napade.
"Napadi su se dogodili 22., 24. i 25. avgusta, militanti su upotrijebili otrovni hemijski gas protiv sirijske vojske", rekao je sirijski ambasador u razgovoru s novinarima.
"Tražimo od UN-a da uključi i ove tri lokacije gdje su sirijski vojnici udahnuli hemijski gas u predgrađima Damaska", rekao je Jafari neposredno nakon neformalnog sastanka s UN Savjetom bezbjednosti koje bi danas trebalo da glasa o UN rezoluciji koju je predložila Britanija - tekst njihove rezolucije za navodne napade 21.8.2013. optužuje sirijsku Vladu.
"Nema konsenzusa u Savjetu bezbjednosti UN, bilo da se radi o britanskoj, francuskoj ili američkoj rezoluciji... jer pojedini članovi ovog tijela ne vjeruju u autentičnost optužbi koje iznose ove i one delegacije", istakao je Jafari misleći na Kinu i Rusiju koje bi trebale, sudeći prema ovom njegovom iskazu, da ulože veto na novu britansku rezoluciju koja je zapravo traženje UN mandata za pokretanje vojne intervencije protiv Sirije.
"SAD, Britanija i Francuska su dio problema, a ne dio rješenja za sirijsku krizu. Ove Zapadne zemlje naoružanim teroristima šalju oružje i sve vrste logističke pomoći", naglasio je sirijski ambasador pri UN-u, Bašar Jafari.
Moskva i Peking se i dalje protive vojnoj opciji koju pripremaju Vašington, London i Pariz. Ruski i kineski ambasadori u UN su napustili razgovore iza zatvorenih vrata nakon nešto više od sat vremena, dok su ambasadori SAD-a, Francuske i Velike Britanije ostali nešto duže, ali nisu htjeli da daju nikakvu izjavu.
Prema diplomatskim izvorima, Rusi su ponovili argumente ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova o opasnostima vojne operacije i njegovoj tvrdnji da nema dokaza da iza napada hemijskim oružjem stoji sirijski režim predsjednika Bašara al-Asada.
Kina je ustrajala na pitanju "važnosti Ženeve 2", konferencije koja bi trebala da omogući političku tranziciju u Siriji, ali koja još nije ni sazvana. Rusi i Kinezi su rekli da će o svemu obavijestiti svoje vlade.
Hejg: I bez rezolucije, moramo reagovati
Šef britanske diplomatije Vilijam Hejg danas je izjavio da "nije vjerovatno" da će nacrt rezolucije o Siriji biti usvojen u Savjetu bezbjednosti UN, ali i ponovio da uprkos tome treba reagovati na "zločin protiv čovječnosti" počinjen u toj zemlji.
Ambasadori pet stalnih članica SB UN danas imaju konsultacije iza zatvorenih vrata o britanskom predlogu rezolucije kojom bi se osudio "hemijski napad" od 21. avgusta u blizini Damaska.
Vašington, London i Pariz smatraju sirijski režim odgovornim za taj napad, zbog čega su odobrile "neohodne mjere", uključujući i upotrebu sile, "kako bi civili bili zaštićeni".
"Očekujem da će u Njujorku biti razgovora i narednih dana, pokrenuli smo te razgovore o rezoluciji jer bi najbolje bilo da UN budu ujedinjene, iako se to čini malo vjerovatnim, imajući u vidu veta koja su Kina i Rusija ulagale u prošlosti, ali moramo da probamo", rekao je Hejg novinarima.
"Jasno nam je da iako ne bude dogovora u UN, mi i dalje imamo odgovornost, mi i druge zemlje", rekao je britanski ministar.
Hejg je ocijenio da je ovo prvi put "u 21. vijeku da se vodi hemijski rat i da to mora da bude neprihvatljivo".
"Moramo da se suprostavimo nečemu što je ratni zločin, zločin protiv čovječnosti", dodao je on. "Ako mi to ne učinimo, suočićemo se sa još gorim zločinima u budućnosti. Dakle, nastavljamo da tražimo snažan odgovor međunarodne zajednice, koji bi bio u skladu sa zakonom, proporcionalan i koji bi imao za cilj da spriječi upotrebu hemijskog oružja u budućnosti", kazao je Hejg.
Britanski ministar još u ponedjeljak je rekao da bi bilo "moguće" odgovoriti na upotrebu hemijskog oružja u Siriji "bez potpunog jedinstva Savjeta bezbjednosti UN".
Početak sukoba u Iraku počeo raketnim napadom
Plan napada kreiran još krajem jula?
Iz SAD-a se tokom zadnja dva dana mogu čuti poruke da će najavljeni napad na Siriju biti "hirurški" napad raketama. Međutim, glavni kreator tog plana, Kris Harmer, sumnja da će ova strategija, napisana u obliku analize za "Institut za istraživanje rata", biti efikasna.
Podsjetimo, američki "Institut za istraživanje rata" je 31. jula objavio analizu o vojnim operacijama koje bi iz sukoba u Siriji izbacile avijaciju te zemlje. Analizu potpisuje viši mornarički analitičar Kris Harmer.
"Nikada nisam imao namjeru da moja analiza napada krstarećim raketama bude upotrijebljena, ali neki ljudi su je uzeli kao da je napravljena upravo s tim ciljem", istakao je Harmer u razgovoru za američki list "Foreign Policy".
Harmer ističe da pojedini američki zvaničnici pretjerano očekuju od efikasnosti ovih "hirurških unapada" na sirijske instalacije protivvazdušne odbrane.
"Taktičke akcije bez strateških ciljeva gotovo uvijek nemaju smisla i mogu biti kontraproduktivne", rekao je Harmer. "Jasno sam istakao da se ovdje radi o opciji niskog troška, međutim poenta je u tome da ove jeftine opcije neće ništa postići ako nisu vezane uz strateške prioritete i ciljeve. Svaki brod može da ispali 30 do 40 Tomahavka. To nije problem. Problem je kako objasniti strateškim planerima na koji način ovo unapređuje američke interese", istakao je.
U svom inicijalnom planu Harmer umjesto velikog i sveobuhvatnog udara predlaže male, precizne i limitirane udare koji imaju za cilj sakaćenje sirijskog vazduhoplovstva i njegovo izbacivanje iz sukoba. U njegovom zaključku stoji: "Sirijsko ratno vazduhoplovstvo je veoma ranjivo na ograničene udare američkih pomorskih i vazdušnih snaga koje koriste precizno navođene projektile." Pošto ratni avioni ne bi ulazili u sirijski vazdušni prostor američki vojnici ne bi bili ugroženi. Napad ovakvog tipa može biti ostvaren po vrlo niskoj cijeni.
Hoće li se - ako do napada dođe - u Siriji implementirati Harmerov plan? Činjenica je da se na Zapadu riječ "trošak" pominje već jako dugo vremena, tačnije od kako su se pojavile prve informacije o mogućoj vojnoj intervenciji u Siriji.
Galerija
Bonus video:
