Sirijska vojska i ustanici se spremaju za bitku za Alepo, koja bi, kako procjenjuju posmatrači, mogla početi uskoro, odnosno čim tako odluči sirijski predsjednik Bašar al Asad.
Pobunjenici su, kako se čini, potpuno potisnuti iz sela oko Kusaira (granica sa Libanom), čima je bitka za taj grad praktično okončana, a vojska polako prebacuje snage na sljedeće veliko bojište, Alepo, koji već mjesecima kontrolišu ustanici.
Još uvijek, međutim, iz pravca Kusaira dolaze ranjenici, pa je Crveni krst, u prethodna 24 časa, evakuisao 87 najteže ranjenih, a ustanici tvrde da veliki broj povrijeđenih nije uspio da pobjegne iz zone sukoba.
Crveni krst, takođe, nema precizne informacije o tome koliko je ljudi ubijeno i ranjeno u borbama za taj grad, ni koliko je uopšte stanovnika ostalo u Kusairu.
U Alepu je situacija prilično napeta zbog izvjesnog početka ofanzive Asadovih snaga, ali i sve veće nervoze među radikalnim islamistima. Jedna od grupa bliskih Al Kaidi strijeljala je dječaka u Alepu zbog komentara koji im se nisu svidjeli.
U takvoj situaciji, navode američki mediji, Vašington je sada već sasvim blizu odluke da ustanicima pošalje naoružanje, ali i razmotri čitav niz drugih mjera poput, malo vjerovatnog, uvođenja zone zabranjenih letova iznad Sirije.
Bijela kuća smatra da je oko 5.000 boraca libanskog Hezbolaha potpuno preokrenulo ratnu sreću na stranu vlasti u Damasku, pa opstanak čitavog pokreta koji se bori protiv Asada ozbiljno doveden u pitanje.
Početak velike vojne operacije "Sjeverna Oluja"
Prema posljednjim informacijama sirijska vojska je zatvorila glavne prilaze Alepu gdje se priprema napad na pobunjenička uporišta u prigradskim naseljima Hajan, Kirbet Andan, Tel Rifat i A’zaz. Podsjetimo, ovo je ista taktika kojom je za 16 dana preuzeta kontrola nad Kusairom - vojska je prvo krenula u obračun s pobunjenicima u okolnim naseljima pa je tek nakon što ih je zauzela pokrenula ulazak u sam grad.
Gotovo neprekinuti niz pobjeda sirijske vojske traje već nedjeljama i jasno je da je moral pobunjeničkih snaga u ovom trenutku naglo opao, naročito i zbog činjenice da su njihovi vodeći ljudi prije 20-ak dana isticali kako će Kusair biti "odlučujuća bitka za Siriju".
Podsjetimo, Bitka za Alepo počela je sredinom jula prošle godine. Žestoki sukobi traju već gotovo godinu dana, ali u posljednje vrijeme linija sukoba se poprilično stabilizovala - pobunjeničke snage kontrolišu veći dio grada na istoku, dok sirijska vojska kontroliše zapadne gradske četvrti.
Pobunjeničke snage, među kojima je i znatan broj boraca koji su stigli iz pravca Turske (Alepo se nalazi u blizini granice) kao i pripadnika Al-Nusra Fronta, izvele su napad na Alepo prošle godine u trenutku kada je sirijska vojska bila razvučena širom zemlje, neposredno nakon neuspjele pobunjeničke ofanzive na Damask. Sada je situacija poprilično drugačija i vojska je u stanju da pokrene znatno veće napade protiv pobunjeničkih položaja u samom gradu.
Očekuje se da će zapadne sile, koje sponzorišu pobunjenike u Siriji, ponovo izvršiti znatan pritisak na sirijsku vojsku. Podsjetimo, ovih dana su iz SAD-a "žestoko osudili napad sirijske vojske na Kusair". Slične izjave sada će vjerovatno početi da pristižu i kada je riječ o predstojećem obračunu za Alepo, prenosi advance.hr.
Tokom pobunjeničke okupacije Alepa desilo se više terorističkih napada auto-bombama pri čemu je ubijen znatan broj civila - SAD i druge zapadne sile odbile su javno da osude ove napade.
Na prostoru Alepa koji je došao pod kontrolu pobunjenika izvršen je progon hrišćana koji su se kasnije naoružali i stali na stranu sirijske vojske.
libanska TV stanica "Al-Manar" ističe, pozivajući se na izvore iz sirijske vojske, da je sirijska vojska jutros pokrenula "veliku operaciju" pod nazivom "Sjeverna Oluja" s ciljem preuzimanja potpune kontrole nad Alepom. Prema istom izvoru, vojska već napreduje na nekoliko lokacija u samom gradu.
Ističe se kako je sirijska vojska već u jutarnjim satima ostvarila znatne napretke u ovim mjestima: Kafar Hamra, Hariatan, Andan, Hajan, Šeik Maksud Siria, Bustan Al-Baša, Bustan Al-Kasr, i Al-Amerija.
Neslužbeni izvori prenose da se radi o najvećoj vojnoj operaciji od početka sukoba u Siriji.
Ako bi sirijska vojska zaista uspjela da preuzme kontrolu nad Alepom, slobodno se može reći da bi se u tom slučaju počeo nazirati i kraj sirijskog sukoba. Zauzimanje gotovo polovine Alepa nesumnjivo je najveći uspjeh pobunjenika u Siriji. Gubitkom ovog uporišta pobunjenici bi bili na korak do potpunog poraza. To ne znači da se situacija u Siriji još uvijek ne može znatno preokrenuti - SAD, Francuska, Britanija, Izrael i druge sile još uvijek mogu da krenu u vojnu agresiju protiv Sirije, mada to u ovom trenutku izgleda sve manje moguće.
Aktuelni nemiri u Turskoj igraju izuzetno važnu ulogu u kontekstu sirijskoj sukoba. Trenutno destabilizovana Erdoganova vlada nije u stanju da vrši pritisak na Siriju jer imaju dovoljno problema sa protestima u svojoj zemlji. I militanti, koji redovno prelaze tursko-sirijsku granicu, zabrinuti su zbog stanja u Turskoj - već su se pojavili navodi da je turska pogranična policija pucala na njihove grupe koje su htjele iz Sirije da prebjegnu nazad u Tursku.
Mediji naklonjeni Al Asadovoj strani smatraju da do ovakvog sukoba u Siriji nikada ne bi ni došlo da nije Erdogan na vlasti u Turskoj. Ovi mediji smatraju da je njegova vlada napravila sve da se ojačaju pobunjenici u Siriji - tvrde da je artiljerijom gađana sirijska teritorija nakon zalutale granate koju su najvjerojatnije prema Turskoj ispalili sami pobunjenici, postavljeni su Patriot raketni sistemi uz granicu, otvoreni su kampovi za pobunjenike, a mnogi su trenirani i na prostoru američke vojne baze u Turskoj.
Ovo je možda ključni trenutak kada sirijska vojska ima određeni vremenski prostor djelovanja u kojem može da ovaj sukob privede kraju ili barem da natjera pobunjeničke snage da prihvate bezuslovne mirovne pregovore. Kada je riječ o mirovnoj konferenciji koja bi se, prema riječima SAD-a i Rusije, trebala održati idućeg mjeseca, sirijska opozicija poručila je juče iz Turske da neće prisustvovati ovim pregovorima o prekidu sukoba ukoliko "ne dobiju još oružja".
Alepo, jedan od najstarijih gradova na planeti
Alepo je jedan od najstarijih gradova na svijetu. Smatra se da je kontinuirano naseljen još od 6.000 godina prije Nove ere. Arheološke iskopine na lokacijama Tel as-Sauda i Tel al-Ansari dokazuju da je grad naseljen najkasnije od 3. milenijuma prije Nove ere. U to vrijeme se i prvi puta pominje ime grada na pisanim pločicama iz tadašnje Mesopotamije. Ističe se da je grad u to vrijeme bio važan ekonomski i vojni centar.
Alepo je vjekovima bio zadnja stanica tzv. "Puta svile" koji je spajao Mesopotamiju s centralnom Azijom. Otvaranjem Sueckog kanala 1869 njegova ekonomska uloga počinje da slabi. Za vrijeme Osmanskog carstva bio je treći najvažniji grad u carstvu, odmah iza Konstantinopolja i Kaira. U vrijeme okupacija od strane Francuske 1920 je proglašena "Alepo država" po nalogu Francuza. Francuski plan je bio da se razbije Sirija na više manjih zasebnih državica kako bi lakše upravljali njome.
Nakon proglašenja nezavisne Sirije, Alepo i dalje ostaje važan ekonomski centar, ali političku ulogu preuzima Damask.
Međunarodna organizacija Islamska Organizacija za obrazovanje nauku i kulturu (ISESCO), sa sjedištem u Rabatu, Maroko, je 2006. proglasila je Alepo za "Glavni grad Islamske kulture".
S preko 2 miliona stanovnika, Alepo je najveći sirijski grad. Oko 80% populacije su muslimani suniti, 12% čine hrišćani. Znatan broj hrišćana u Alepu govori jermenskim jezikom, većinom dolaze iz turskog grada Urfa. Ukupno se u gradu nalazi 45 hrišćanskih crkava (katoličkih i pravoslavnih).
Galerija
Bonus video:
