Sjeverna Koreja osudila je američkog državljanina Keneta Baija na 15 godina prinudnog rada zbog počinjenih „zločina protiv države“, u potezu kojim bi on mogao biti iskorišten u pregovorima sa Sjedinjenim Državama.
Bai će služiti kaznu u specijalnom zatvoru za strance, ne u jednom od represivnih državnih logora. Preko 200.000 ljudi zatvoreno je u tim logorima, gdje su podvrgnuti fizičkom maltretiranju i izgladnjivanu, u pojedinim slučajevima do smrti, poručile su grupe za ljudska prava.
Presuda Baiju uslijedila je nakon dvomječenog zastrašivanja Sjeverne Koreje upotrebom nuklearne sile protiv Sjedinjenih Država i Južne Koreje.
Bivši ambasador u UN Bil Ričardson, koji je više puta boravio u Sjevernoj Koreji kako bi pokušao da oslobodi zatočene američke državljane, poručio je u saopštenju da Bai ne bi smio biti pion u aktuelnim američko-sjevernokorejskim odnosima.
„Pošto je izrečena presuda i okončan pravni proces, važno je da sada započnu pregovori o puštanju Keneta Baija na humanitarnim osnovama ili opštoj amnestiji“, kazao je Ričardson, koji je u januaru boravio u posjeti Sjevernoj Koreji sa izvršnim direktorom Gugla Erikom Šmitom.
Prma riječima Rojtersovog izvora iz američke vlade, Vašington će zatražiti da se Baiju odobri amnestija.
Bai je uhapšen jer je fotografisao izgladnjelu djecu, poznatiju kao „kotdžebi“, tvrde aktivisti za ljudska prava u Južnoj Koreji.
Ovaj 44-godišnjak rođen u Sjevernoj Koreji bio je dio grupe od petoro turista koji su posjetili sjeveroistočni grad Radžin u novembru prošle godine i od tada se nalazi iza rešetaka.
NK njuz, novinski portal o Sjevernoj Koreji, objavio je da je Bai vlasnik turističke agencije čija su specijalnost putovanja na sjeveroistok te zemlje.
„Sjeverna Koreja ima namjeru da ga iskoristi u pregovorima, kao što je činila u prošlosti“, kazao je Čong Song Čang sa Instituta Sedžong u Seulu, aludirajući na slučaj američkih novinarki Lore Ling i Eune Li. Ling i Li osuđene su 2009. na po 12 godina robije, a kako bi osigurao njihovo puštanje na slobodu Pjongjang je posjetio bivši američki predsjednik Bil Klinton.
Bonus video:
