Minut ćutanja u Japanu na godišnjicu nuklearne katastrofe

Stotine evakuisanih iz radioaktivnošću zagađene zone oko nuklearke podnijeli su tužbu sudu tražeći nadoknade za njihove patnje i gubitke
1 komentar(a)
Ažurirano: 11.03.2013. 09:49h

Japan je danas obilježio drugu godišnjicu katastrofalng cunamija koji je odnio skoro 19.000 života i izazvao najgori nuklaerni udes u svijetu poslije Černobila.

Na ceremoniji u Tokiju kojoj je prisustvovao car Akihito i carica Mićiko, kao i u pogođenim mjestima duž obale, odata je pošta za 15.881 ljudi koji su poginuli u cunamiju i 2.668 drugih koji se vode kao nestali.

Tačno u 14:46 sati, u momentu kada je 11. marta 2011. obalu na sjeveroistoku Japana pogodio zemljotres jačine devet stepeni po Rihteru, ljudi su pognutih glava minutom ćutanja odali poštu žrtvama.

Snažni zemljotres pokrenuo je ubilački cunami koji je progutao naselja duž obale i oštetio nuklearnu centralu Fukušima Daići u kojoj je zbog prestanka rada sistema za hlađenje došlo do topljenja jezgra u tri nuklearna reaktora i eksplozija. To je izazvalo veliku kontamiaciju vazduha i okoline i curenje radioaktivne vode u okean.

Nuklearnu centrala Fukušima Daići

Napori da se obnovi katastrofom pogođeni region napreduju sporo. Prema zvaničnim podacima 315.196 ljudi je još bez trajnog smještaja, mnogi u privremenim izbjegličkim centrima.

Takođe danas, stotine evakuisanih iz radioaktivnošću zagađene zone oko nuklearke podnijeli su tužbu sudu tražeći nadoknade za njihove patnje i gubitke, prenijele su agencije.

Desetine hiljada preživjelih iz zone duž cunamijem pogođene obale koji su u privremenim smještajnim centrima su nestrpljivi da se vrate svojim kućama, što će prema mišljenju vlasti potrajati još desetak godina.

Južnije u prefekturi Fukušima oko 160.000 evakuisanih nije uopšte siguro da li će se moći vratiti u napuštene kuće oko nuklearne centrala Fukušima Daići, iz koje je radijacija zagadila teren i vode.

Grupa od oko 800 ljudi je danas u Fukušimi podnijela tužbu protiv vlada i Tokijske kompanije za električnu energiju koja je vlasnik nuklearne elektrane. Oni traže mjesečnu isplatu od 50.000 jena (625 dolara) za svaku žrtvu sve dok se ne ukloni radijacija sa zagađenog terena, što je proces koji bi mogao trajati decenijama.

Evakuisani bi da se vrate svojim kućama ali ih brinu potencijalni, još neizvjesni rizici od izlaganja radijaciji iz uništene nuklearke.

Zajednica koja je najteže pogođena ovim akcidentom, najgorim poslije Černobila 1986. je podijeljena na one koji žele da ponovo izgrade svoje kuće na zemlji koja generacijama pripada njihovim porodicama i druge koji hoće da premjeste svoje kuće dalje u bezbjedne oblasti.

Grupe koje traže zatvaranje svih nuklearki u Japanu kažu da vlada nije pružila dovoljno podrške ljudima koji su pobjegli od radijacije, ističući da su neki finansijski uništeni i razvedeni, a česta pojava su i mentalni poremećaji preživjelih.

Vlasti tvrde da je oštećeno postrojenje Fukušima sada bezbjedno i da više nema ispuštanja radioaktivnog materijala. Tvrdi se da se prehrambeni artikli proizvedeni u regionu redovno kontrolišu na radioaktivnost prije isporuke trgovinama.

I pored uvjeravanja mnogi potrošači izbjegavaju proizvode iz prefekture Fukušima u strahu da su radioaktivni, što je novi udarac farmerima iz regiona.

Galerija

Bonus video: