Papa Benedikt XVI izjavio je u prvom obraćanju od kada je saopštio da se povlači sa dužnosti, da je tu odluku donio "za dobrobit crkve".
Poglavar Rimokatoličke crkve je dočekan ovacijama i aplauzima kada je ušao u punu salu Pavle šesti u Vatikanu. Mnogi od 3.500 prisutnih imali su suze u očima.
Na početku obraćanja, Benedikt je na italijanskom jeziku ponovio ono što je na latinskom rekao kardinalima - da jednostavno nema snage da nastavi da obavlja posao pape.
"Uradio sam to slobodnom voljom i za dobrobit crkve", rekao je papa i zatražio od vjernika da "nastave da se mole za (njega), crkvu i budućeg papu".
"Zahvaljujem vam se za ljubav i molitvu koji su me pratili posljednjih dana koji nisu bili laki, snagu te molitve osjetio sam skoro fizički", kazao je papa.
Kardinali počeli neformalne konsultacije o novom papi
Kardinali širom svijeta počeli su neformalne kontakte kako bi razmotrili ko bi sljedeći trebalo da stane na čelo Crkve u periodu jedne od većih kriza, a Vatikan je saopštio da planira veliki ispraćaj papi Benediktu XVI prije nego što se zvanično povuče sa funkcije, naveo je Rojters.
Na konferenciji za novinare o tome kako papa planira da provede naredne dvije nedjelje prije nego što se povuče, Vatikan je takođe otkrio da Benedikt (85) ima ugrađen pejsmejker od 2005, prije nego što je postao crkveni poglavar.
Ko će sljedeći ući u papine cipele?
Navedeno je i da nije abdicirao zbog neke konkretne bolesti, nego zbog starosti i smanjene mentalne i fizičke snage. Takođe je rečeno da Benedikt neće imati nikakvu ulogu u crkvi nakon povlačenja 28. februara.
"Papa je kazao da će vrijeme provoditi u molitvi i razmišljanju i da neće imati zaduženja u vođenju Crkve, niti bilo kakve administrativne ili rukovodstvene odgovornosti", kazao je vatikanski portparol Federiko Lombardi dodajući da se papa "ni na koji način neće miješati" niti pokušavati da utiče na izbor nasljednika.
Iznenadna odluka o abdikaciji primorala je Vatikan da promijeni raspored papinih aktivnosti kako bi ga moglo vidjeti što više ljudi prije nego što se povuče. Tako će misu, koju je trebalo danas da održi u jednoj maloj crkvi u Rimu, održati u Bazilici svetog Petra pošto će mu to najvjerovatnije biti posljednja misa u javnosti.
Ko god bude izabran moraće da se suoči sa regionalnim problemima i tenzijama između konzervativnih katolika koji podržavaju Benediktov strogo tradicionalni kurs doktrine i drugih koji smatraju da je gušio promjene i napredak
Nakon 28. februara Benedikt će prvo otići u papsku ljetnju rezidenciju južno od Rima, a onda u jedan manastir unutar vatikanskih zidina.
Dok se Vatikan priprema za posljednje dvije nedjelje Benediktovog papinstva, crkveni izvori kažu da su počele neformalne konsultacije putem telefona i i-mejlova o tome kakav tip lidera treba da bude naredni papa.
Nakon niza skandala, crkveni eksperti smatraju da će kardinali tražiti nekog ko nije samo posvećen vjeri, nego je i dobar rukovodilac.
"Mnogi kardinali će vam, ako ih pitate za njihovu ličnu ocjenu ovog pape, nezvanično kazati da je sjajan čovjek, posvećen vjeri, iskren, pošten i skroman, da će njegova učenja proći test vremena", kazao je Rojtersu Džon Alen, autor nekoliko knjiga o Vatikanu.
"Međutim, oni će vam takođe kazati da je režim Benedikta XVI bio takav da nije znao kako da reguliše da vozovi idu na vrijeme i da su često morali da kupe parčad bombi koje su ovdje eksplodirale", objasnio je.
Benedikta su kritikovali da je suviše moći prepustio prijatelju, državnom sekretaru Vatikana Tarćiziju Bertoneu. Kritičari Bertonea, praktično glavnog upravnika Vatikana, smatraju da je trebalo da spriječi neke od papinih nespretnosti i birokratskih promašaja.
Sve prisutnije su spekulacije da bi se na čelu Crkve mogao naći prvi neevropski lider
"To je izazivalo stalno nezadovoljstvo kardinala izvan Vatikana i mislim da vode računa da ko god preuzme Benediktovo mjesto, mora biti malo pažljiviji u vezi sa unutrašnjim rukovođenjem u Crkvi i samom Vatikanu", kazao je Alen.
Sve prisutnije su spekulacije da bi se na čelu Crkve mogao naći prvi neevropski lider.
"Možda je došlo vrijeme da papa bude crne puti, ili žute, ili crvene, ili da bude iz Latinske Amerike", kazao je nakon Benediktove objave nadbiskup Gvatemale Oskar Hulio Vian Morales.
Ko god bude izabran moraće da se suoči sa regionalnim problemima i tenzijama između konzervativnih katolika koji podržavaju Benediktov strogo tradicionalni kurs doktrine i drugih koji smatraju da je gušio promjene i napredak.
Papina objava šteti Berluskoniju
Abdikacija pape Benedikta XVI mogla bi ograničiti šanse bivšeg italijanskog premijera Silvija Berluskonija da smanji zaostatak za favoritom iz redova lijevog centra prije predstojećih izbora, smatraju pojedini analitičari i agencije za istraživanje javnog mnjenja.
Berluskoni, za koga se prije nekoliko mjeseci činilo da će sigurno izgubiti na izborima, pokrenuo je agresivnu kampanju zasnovanu na obećanjima ukidanja poreza kojom je smanjio prednost Demokratske partije (PD) Pjer-Luiđija Bersanija i povećao šanse za neizvjestan izborni rezultat.
Međutim, neke ankete pokazuje da bi papina ostavka mogla potkresati Berluskonijeva krila, preuzevši primat u medijima nad predizbornom kampanjom samo 12 dana pred izbore.
"Ovo će za neko vrijeme gurnuti u zapećak kampanju, a to je loša vijest za Berluskonija koji mora da nadoknadi prednost ljevičara", kazao je Renato Manhejmer iz agencije ISPO.
Prema posljednjim istraživanjima, Bersanijeva prednost je sa 10 odsto s početka kampanje, spala na 5,7 odsto. Prema italijanskom složenom sistemu glasanja, ta prednost bi Bersaniju omogućila ubjedljivu većinu u Predstavničkom domu, a li možda ne bi imao većinu u Senatu.
Berluskonijev medijski blickrig uključivao je i niz "šokantnih objava" poput obećanja da će omraženi porez na stambeni prostor biti ukinut i da će građanima biti vraćen novac koji su do sada platili na ime tog poreza, da će poslodavcima biti ukinut porez za novozaposlene radnike, te da će utajivači biti amnestirani.
Osim medijskog prostora koji ovih dana zauzimaju dešavanja u Vatikanu, Berluskoniju ne ide na ruku ni to što bi birači mogli papinu odluku da se povuče zbog starosti mogli uporediti sa Berluskonijevim odbijanjem da uradi isto iako je bio premijer u 4 mandata i ima 76 godina.
"Nakon papine objave, Berluskoni izgleda 20 godina starije", napisao je na Tviteru politički komentator Antonio Polito, a na društvenim mrežama se pojavilo mnoštvo sličnih komentara.
Galerija
Bonus video: