Kirgistanski poslanici uskoro bi trebalo da glasaju o predlogu zakona koji predviđa strože kazne za otimanje nevjesta.
Predlog zakona pokrenuo je žestoku raspravu i podijelio parlament i društvo na one koji brane pomenutu praksu kao tradiciju i na one koji je smatraju nasilnim zločinom.
U Kirgistanu je ona veoma rasprostranjena, a svake godine biva oteto i primorano na brak blizu 8.000 žena, saopšteno je iz kancelarije ombudsmana. Centar za podršku ženama (WSC) u Biškeku tvrdi da je taj broj daleko veći – gotovo 12.000 slučajeva godišnje. Većina ovih slučajeva događa se u siromašnim i ruralnim djelovima zemlje, ističe BBC.
WSC je dio mreže koja se bori protiv kidnapovanja žena. Zabila Matajeva (38) postala je volonter prošle godine nakon porodične tragedije. Njena sestra, Čalpon Matajeva, oteta je sa19 godina. Kada je poslije 10 godina braka zatražila razvod, suprug ju je izbo na smrt. Osuđen je na 19 godina zatvora.
Prije nego što ju je oteo, Čalpon je jedva poznavala svog supruga. Nije željela da se uda ali, kao i veliki broj drugih žena, zbog srama koji je osjećala nije željela da ga napusti.
„To vam je kao zakon, ukoliko ste oteti onda morate da ostanete“, rekla je Zabila. „Čalpon je bila izložena ogromnom psihičkom pristisku od žena iz njegove porodice. Govorile su joj da su i one bile otete, ali da je ulazak u novi dom sa suzama vodio u sretan život.“
U velikom broju slučajeva, oteta žena bila je praktično silovana prvu noć. Poslije toga, većina žena pristane da se uda, jer se u suprotnom suočavaju sa velikom stigmom. Ukoliko odluče da odu, tretiraju ih kao polovnu robu i ne mogu da se ponovo udaju.
U proteklih nekoliko godina, članovi više organizacija za prava žena ujedinili su se u „Kampanju 155“, koja je dobila ime po članu krivičnog zakona koji se odnosi na otimanje žena.
Prema postojećem zakonu, muškarca čeka maksimalna kazna od tri godine zatvora zbog otimanja žene protiv njene volje. Sada se predlaže sedmogodišnja kazna.
„To je nečuveno“, kaže Rima Sultanova iz WSC-a. „Kazna za krađu stoke je 11 godina, a za otimanje žene tri godine“.
Ainuru Altjabajeva, poslanica koja ja podnijela predlog, ističe da samo mali broj slučajeva bude procesuiran i da je glavni razlog taj što pravna procedura počinje nakon što žrtva podnese tužbu. To se rijetko dešava jer žrtve ne žele da privlače pažnju na sebe. Ali ukoliko predlog zakona bude usvojen, onda će otimanje žena radi braka biti u kategoriji teškog krivičnog djela.
Ne podržavaju svi poslanici zakon. Pojedini smatraju da se kosi sa kirgistanskom tradicijom i da bi mogao da ima ozbiljne posljedice po društvo.
„Poslaćemo sve muškarce u zatvor ukoliko povećamo kaznu za otimanje nevjesta“, rekao je poslanik Kojobek Rispaev.
Protivnici promjene zakona ističu da otimanje nevjesta igra značajnu ulogu u društvu.
Roditelji uporno vrše pritisak na muškarce u Kirgistanu da se žene nakon što zađu u određene godine. Za mnoge, naročito za siromašne porodice, to je najjeftiniji i najbrži način da ožene sina.
Ukoliko predlog bude usvojen, onda bi se svi članovi porodice koji su na bilo koji način učestvovali u otmici mogli suočiti sa zatvorskom kaznom.
„Ovo je tradicija koja je postojala i koja će postojati bez obzira na zakon“, rekao je mještanin Biškeka 48-godišnji Bobek, čije mišljenje dijele mnogi. On smatra da će zakon samo podgrijati korupciju, jer će se muškarci, koristeći mito, pokušati da se izbave iz problema.
Galerija
Bonus video:
