Postoji pet mitova o evropskoj krizi, a prvi je da Evropljani nikada neće djelovati ujedinjeno, tvrdi C. Fred Bergšten, direktor Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju i član savjetodavnog odbora američkog predsjednika za trgovinsku politiku i pregovore, čije mišljenje prenosi "The Washington Post".
"Eurozona nikada neće postati Ujedinjene evropske države, a mišljenja na evropskom kontinentu i dalje će strašiti tržišta. Ali, na ovaj izazov zemlje eurozone su odgovorile zadivljujuće brzo", piše Bergsten i podsjeća da su zemlje eurozone osnovale zajednički fond za pomoć u iznosu od skoro bilion dolara kako bi spriječile finansijski kolaps slabijih članica.
"Evropska centralna banka (ECB) je izdvojila još nekoliko biliona, poput američke centralne banke Federal Reserve i potvrdila da će uraditi sve što je potrebno da se izbjegne katastrofa", dodaje u tekstu Bergsten.
Kao drugi mit navodi strah da bi izlazak Grčke iz eurozone zapečatio sudbinu jedinstvene evropske valute.
"Ako Grčka izađe iz monetarne unije, to bi zapravo ojačalo valutu....kad bi se riješila Grčke, eurozona bi mogla da izađe jača", smatra američki stručnjak.
Takođe, tvrdi da bi rezultat za Grčku bio potpuno haotičan da bi druge zadužene zemlje još odlučnije poradile na smanjenju svojih deficita i ubrzale reforme kako bi izbjegle sudbinu Grčke.
Treći mit odnosi se na tvrdnju da njemački poreski obveznici nikada neće pristati na vađenje iz fugova grčkih, (ili španskih ili italijanskih) penzionera.
"Njemačka jeste i biće glavni blagajnik Evrope, kukajući i žaleći se i tražiti stroge mjere štednje i reforme, ali će uvijek "iskeširati" koliko je potrebno da se eurozona održi....prvo, Njemci neće rizikovati da ponovo unište Evropu, a osim toga, njemački model ekonomije utemeljen na izvozu počiva na euru", ocjenjuje Bergsten.
Takođe ističe da su njemačke banke uvelike prisutne u zaduženim zemljama, pa će njemački poreski obveznici morati da ih spašavaju ukoliko to ne uspiju Italija ili Španija.
Četvrti mit koji treba srušiti, kaže autor, je tvrdnja da će se glasači pobuniti i ekstremisti ojačati ako se nastavi sa strogim mjerama štednje.
Recesija u Evropi je, nema sumnje, umrtvila izvoz i smanjila zaradu u SAD-u, oslabila zapošljavanje i poljuljala povjerenje ulagača
Priznaje, međutim, da su Evropljani strogim mjerama štednje pridodali i mjere za podsticanje privrednog rasta.
Peti mit govori da će kriza u Evropi ozbiljno naškoditi američkoj ekonomiji, te da bi čak mogla da presudi i na američkim predsjedničkim izborima.
"Recesija u Evropi je, nema sumnje, umrtvila izvoz i smanjila zaradu u SAD-u, oslabila zapošljavanje i poljuljala povjerenje ulagača, i možda srezala naš BDP za 1 odsto. Ali nove vodeće ekonomije, predvođene Kinom i Indijom, čine polovinu svjetske ekonomije i nastaviće da se šire u daljnjoj budućnosti tempom od oko šest odsto godišnje. To je sporije nego prije, ali će globalnu ekonomiju, uključujući i američku, držati snažnom. Osim toga, SAD ima koristi od nevolja koje su snašle Evropu jer kriza svjetski kapital preusmjerava u dolar", piše Bergsten i zaključuje da su SAD, pa tako i predsjednički izbori, zaštićeni od posljedica ekonomske krize u Evropi.
Bonus video:
