Njemačka vlada, sudeći prema izjavama šefa diplomatije Gvida Vestervelea i ministra odbrane Tomasa de Mezijera, odbija zahtjeve za vojnom intervencijom u Siriji.
Vestervele je listu ''Velt am Zontag'' rekao da ko tako nešto zahtijeva mora biti svjestan rizika i ocijenio da ''kapitulirati'' pred političkim rješenjima znači okrenuti se od ljudi u Siriji.
''To ni u kom slučaju ne treba činiti'', upozorio je Vestervele, koji je ovih dana, u nastojanju da se riješi sirijska kriza i povodom nasilja u toj zemlji, bio u mirovnoj ofanzivi na Bliskom istoku i zemljama Zaliva, u okviru koje je posjetio Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Liban i Tursku.
Vestervele je i prije odlaska u mirovnu misiju bio protiv vojne intervencije u Siriji.
''To ni u kom slučaju ne treba činiti'', upozorio je Vestervele; ''....Čovjek mora postaviti pitanje šteti li to ili koristi, kome koristi, koliko dugo će trajati, kako se iz toga izlazi, koliki su troškovi, što je pravna podloga....'', kazao je De Mezijer
''Širenje vatre, koje bi moglo cio region da 'zapali', mora biti spriječeno.
Mi, povodom izuzetno kompleksne i opasne situacije u Siriji, ne smijemo da gajimo pogrešna očekivanja, da bi se jednom vojnom intervencijom moglo isiliti brzo rješenje'', rekao je Vestervele.
I ministar odbrane Tomas de Mezijer se oštrim riječima izjasnio protiv vojne intervencije u Siriji.
De Mezijer, koji važi za bliskog saradnika kancelarke Angele Merkel, rekao je ''Tagescajtungu'' (TAZ) da je za njega teško podnošljivo da se neki ''salonski intelektualci'' iz svijeta zalažu za angažman vojnika, iako o tome što to znači ne moraju da ''podnesu račun''.
''....Čovjek mora postaviti pitanje šteti li to ili koristi, kome koristi, koliko dugo će trajati, kako se iz toga izlazi, koliki su troškovi - kada je riječ o ljudima i parama, što je pravna podloga....'', upitao je De Mezijer u intervjuu njemačkom dnevniku ''TAZ'' i dodao da on sa zabrinutošću gleda na zahtjeve za vojnom intervencijom.
Galerija
Bonus video:
