Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu je proglasio krivim vođu pobunjenika Demokratske Republike Kongo Tomasa Lubangu Dailoa u svojoj prvoj presudi nakon decenije rada uglavnom usredsređenog na Afriku, dok su ostali veliki slučajevi u drugim djelovima svijeta izvan njegovog dometa.
Vlade i grupe za ljudska prava optužuju sirijskog predsjednika Bašara al Asada za obračun sa demonstrantima. Međutim, MKS ne može da djeluje zbog neslaganja između svjetskih sila u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, jedinom tijelu koje bi moglo narediti pokretanje istrage.
Lubanga, kojem će presuda biti izrečena kasnije, proglašen je krivim za regrutovanje djece vojnika tokom petogodišnjeg sukoba do 2003. Procjenjuje se da je 60 hiljada ljudi stradalo u nasilju, koje je dio šireg krvoprolića u centralnoj Africi.
To što je jedan od njegovih optuženih saučesnika i dalje general vojske na istoku DR Kongo, predstavlja razočaranje za aktiviste za ljudska prava – i pokazatelj je političkih ograničenja za sud, piše agencija Rojters.
Osnovan je kao stalni sud nakon što je 1990-ih na ad hok tribunalima počelo gonjenje odgovornih za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji i za genocid u Ugandi.
Lubanga je „sitna riba“
Međutim, MKS može da radi samo uz pristanak političkih lidera. „Hoće li ovo natjerati Bašara al-Asada na razmišljanje?“ rekao je Rid Brodi iz Hjuman rajts voča, komentarišući odluku o Lubangi, kojeg je opisao kao „sitnu ribu“ u Africi. „Ne bih rekao”, izjavio je za Rojters.
„Da nije opao broj zločina u svijetu? Sirija je dokaz da to nije slučaj,“ rekao je Brodi, podsjetivši da su Rusija i Kina blokirale inicijativu u SB UN da se sirijski lideri prijave MKS-u.
To je jedini način da se pokrene istraga, s obzirom na to da Sirija, poput Rusije i Kine, ali i SAD, nisu potpisnice Rimskog statuta, prema kojem je sud osnovan u julu 2002.
Brodi je pozdravio odluku suda o Lubangi, koja bi mogla biti presedan za ostale slučajeve regrutovanja djece vojnika, i dodao: „Države koje su politički moćne i njihovi saveznici, zaštićeni su od suda.“
MKS je, između ostalih, optužio sudanskog predsjednika Omara Hasana al-Bašira, koji je 2009. odbacio optužnicu protiv njega kao zavjeru Zapada i nesmetano nastavio da obavlja funkciju. On čak povremeno putuje u države saveznice.
Navi Pilaj, bivša sutkinja MKS-a, koja je sada na čelu agencije UN za ljudska prava i žestok je kritičar lidera u Siriji, Sudanu i drugdje, naglasila je, međutim, da je proglašenje Lubange krivim „velika prekretnica u borbi protiv nekažnjivosti.“
„Prije dvije decenije, međunarodna pravda je bila samo prazna prijetnja,“ kazala je Pilaj. „Od tada je puno postignuto, i sazrijevanje MKS je od ogromnog značaja u borbi za zadovoljenje pravde i sprečavanje novih zločina.“
U jednoglasnoj odluci troje sudija je saopštilo da je dokazano da je Lubanga kriv za regrutovanje djece vojnika mlađe od 15 godina, koja su aktivno učestvovala na liniji fronta, prenio je BBC.
Djeca vojnici
Lubanga je uhapšen 2005. na osnovu optužbi za ratne zločine. Ima pravo žalbe a mogao bi se suočiti sa doživotnom robijom. MKS ne može da izriče smrtnu kaznu.
Sudije su saopštile da su djeca na silu dovođena u kamp u oblasti Ituri, gdje su podvrgavana okrutnom režimu obuke i brutalno kažnjavana. Vojnici i vojni komandanti pod Lubanginom upravom koristili su djevojčice za kućne poslove, silovali ih i nad njima vršili seksualno nasilje.
„Optuženi i njegovi saučesnici su učestvovali u zajedničkom planu stvaranja vojske u cilju uspostavljanja političke i vojne kontrole nad Iturijem. To je imalo za rezultat regrutovanje dječaka i djevojčica mlađih od 15,“ saopštile su sudije.
Jučerašnja odluka MKS-a bi mogla pomoći da se da zamah slučajevima poput onoga protiv bivšeg predsjednika Obale Slonovače Lorana Gbagboa. On je optužen za individualnu odgovornost za zločine protiv čovječnosti – ubistvo, silovanje i druge oblike seksualnog nasilja i progona.
Među onima koje MKS traži je Džozef Koni iz Ugande, čija je Božja vojska otpora 20 godina vršila teror, angažujući djecu vojnike i sakateći svoje žrtve.
Koni, za kojeg se vjeruje da je u nekoj susjednoj državi, ovog mjeseca se našao u centru pažnje nakon što je snimak na Jutjubu koji je napravila američka organizacija Nevidljiva djeca, postao senzacija na društvenim mrežama.
Veliki broj poznatih ličnosti je pozvao Ugandu i SAD da učine više da uhvate Konija.
Deset godina, 900 miliona, jedna presuda
Međunarodni krivični sud je često predmet kritika zbog prevelikih troškova i malih rezultata.
MKS trenutno ima godišnji budžet od 140 miliona dolara i 766 pripadnika osoblja, objavio je BBC.
Procjenjuje se da troškovi suda od njegovog osnivanja iznose 900 miliona dolara.
To je obavezna tema redovnog godišnjeg sastanka u Hagu Skupštine država članica koje ga finansiraju. Rimski statut je ratifikovalo oko 120 članica. Mnoge navode spor tempo suđenja kao opravdanje za velike troškove.
Galerija
Bonus video:
