Bijela kuća je objavila kako od predstojećeg izvještaja UN-ove Agencije za nuklearnu energiju (IAEA) očekuje da odrazi američku zabrinutost zbog iranskog nuklearnog programa.
Vašington je ipak, odbio da komentariše pojedinosti izvještaja koje su procurile u javnost.
Portparol Bijele kuće Džej Karnej je rekao da Vašington i dalje vjeruje da je najbolji način za borbu protiv iranskih nuklearnih ambicija međunarodna diplomatija, ali kao što je uobičajeno, ne isključuje ni upotrebu vojne sile.
Prvo diplomatija, ali...
SAD koje posjeduju 5.000 atomskih bombi, sramotno nas optužuju da gradimo atomsku bombu, rekao je Ahmadinedžad
Na pitanje postoji li bilo kakva mogućnost da će Sjedinjene Američke Države voditi ili učestvovati u vojnom udaru na iranska nuklearna postrojenja, Karnej je odgovorio da je diplomatija prioritet.
"Usmjereni smo na diplomatiju. Naravno, nikada ne sklanjamo sa stola bilo koju opciju u situaciji kao što je ova, ali smo skoncentrisani na diplomatiju".
Napetosti u vezi Irana rastu uoči objavljivanja izvještaja Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) o nuklearnom programu te zemlje.
Diplomata: Iran će se teško opravdati
Diplomate kažu da će se izvještaj skoncentrisati na napore Irana da fisibilni materijal stavi u bojeve glave i razvije balističke rakete koju ih mogu nositi.
Američki nuklearni budžet "iznosi 81 milijardu dolara" i 300 puta je veći od budžeta iranske agencije za atomsku energiju, rekao je iranski predsjednik
"Izvještaj neće uključivati neku vrstu "krunskog dokaza"", rekao je jedan zapadni diplomat za AFP.
"To će biti široki skup dokaza koje će Iran teško odbaciti kao izmišljene, kako je to činio u prošlosti".
Izvještaj će sugerisati da je Iran izradio modele nuklearne bojeve glave, a to uključuje i satelitske snimke objekta za koji IAEA-e vjeruje da se koristi za visoko eksplozivne testove vezane uz nuklearno oružje.
Iran negira i prijeti odmazdom u slučaju napada
Iranu ne treba atomska bomba da se suprotstavi Vašingtonu i njegovim saveznicima, poručio je danas predsjednik Mahmud Ahmadinedžad, a iranski general zaprijetio je da će za svakog svog poginulog iranskog vojnika ubiti deset američkih.
Ta su upozorenja izrekli u očekivanju da Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavi izvještaje o iranskom nuklearnom programu koji bi trebalo da potvrdi zapadne sumnje o nezakonitim aktivnostima iako Teheran tvrdi da je svrha njegovog programa isključivo civilna.
"Sjedinjene Države, koje posjeduju 5.000 atomskih bombi, sramotno nas optužuju da gradimo atomsku bombu, ali moraju da znaju da nama ne treba bomba ako poželimo da odsječemo njihovu ruku koja se protegnula na cijeli svijet", rekao je Ahmadinedžad.
Optužio je SAD za pljačku i ponižavanje naroda u svijetu i kritikovao Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) jer "ne radi po vlastitom nahođenju već sluša diktat Amerikanaca i ne objavljuje nikakve izvještaje o američkom nuklearnom programu."
Ubićemo deset za jednog
Američki nuklearni budžet "iznosi 81 milijardu dolara" i 300 puta je veći od budžeta iranske agencije za atomsku energiju, rekao je iranski predsjednik.
Iranski ministar vanjskih poslova Ali Akbar Salehi optužio je Zapad da vrši pritisak na Teheran "bez argumenata i dokaza", a vrhovni vjerski vođa Ali Hamnei objasni je da je izgradnja nuklearnog oružja "haram", protivno muslimanskoj vjeri.
"Ne smijete zaboraviti da su američki oficiri i vojnici u Avganisntanu, Iraku i na drugim mjestima u regiji i ako ubijete jednog našeg (vojnika) mi ćemo ubiti deset vaših", zaprijetio je Amir Ali Hadžizadeh, komandant azdušnih snaga Čuvara revolucije.
Stigao izvještaj UN-a: Iran je radio na razvoju nuklearnog oružja
Iran je u prošlosti radio na razvoju nuklearnog oružja i ostalim istraživanjima i testovima o takvom naoružanju, navodi se u novom izvještaju agencije UN za atomsku kontrolu.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u dokumentu je predstavila do detalja nove dokaze o tome da je Islamska Republika u prošlosti pokušala da razvije nuklerano naoružanje.
Izvještaj je objavljen u vrijeme kada izraelski mediji spekulišu o tome da bi jevrejska država mogla da izvrši "preventivne napade" na postrojenja iranskog nuklearnog programa. Izrael je juče pozvao na uvođenje oštrih sankcija Teheranu zbog njegovih nuklearnih aktivnosti, a ministar odbrane te države Ehud Barak je izjavio da nikakva odluka o vojnoj akciji protiv Irana nije donijeta.
U izvještaju IAEA ukazuje se na istraživanja o "nuklearnim eksplozivima" koja je Iran obavio 2008. i 2009. godine i dodaje da Teheran možda i danas sprovodi aktivnosti iz sporne oblasti.
Komentatori smatraju da će SAD i njihovi saveznici iskoristiti ovaj izvještaj kao povod za jačanje sankcija Iranu, koji je veliki izvoznik nafte.
Rusija je ocijenila da izvještaj IAEA pojačava tenzije i da je neophodno još vremena da bi se utvrdilo da li on sadrži nove, pouzdane dokaze o postojanju vojnih elemenata u iranskom nuklearnom programu.
Nuklearni centar u centralom dijelu Irana
Hronologija iranske nuklearne krize od 2005.
2005.
- 8. avgust : Iran nastavlja nuklearne aktivnosti u svojoj fabrici za obogaćivanja urana u Isfahanu, u središnjem dijelu Irana, obustavljene 2004. dogovorom sa EU-3 (Francuska, Njemačka, Velika Britanija).
2006.
- 10. januar: Iran skida pečate sa nekoliko nuklearnih istraživačkih centara.
- 5. mart: Iran prestaje da primjenjuje dodatni protokol Sporazuma o nuklearnom neširenju (NPT).
- 11. april: Iran objavljuje da je počeo svoje prvo obogaćivanje uranijuma (na 3,5 posto, a zatim na 4,8 posto u maju).
- 23. decembar: UN uveo ekoomske sankcije Iranu (pooštrene 2007., zatim 2008.).
2007.
- 9. april: Iran objavljuje da je započeo industrijsko obogaćivanje uranijuma.
2009.
- 9. april: Iran u Isfahanu počinje sa izgradnjom prve fabrike nuklearnog goriva i objavljuje da je postavio 7.000 centrifuga u svojoj fabrici za obogaćivanje u Natanzu (sada ih ima 8.000).
- 25.-28. septembar: Otkrivena je izgradnja tajnog postrojenja za obogaćivanje u području Fordo (u centralom dijelu Irana) što izaziva međunarodno negodovanje.
2010.
- 9. februar: Iran pokreće proizvodnju 20-procentnog obogaćenog uranijuma, nakon neuspjeha razmjene iranskog nisko obogaćenog urana (3,5 posto) za gorivo obogaćeno na 20 posto iz Rusije i Francuske. (Oko 70,8 kg u septembru 2011. prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA)).
- 9. jun: UN proširuje sankcije. Prvog maja je američki predsjednik Barak Obama parafirao zakon o jako oštrim sankcijama, a 26. juna pojačane su sankcije EU.
- 21. septembar: Teheran pokreće prvu iransku nuklearnu centralu koju je izgradila Rusija u Bušeru (na jugu zemlje).
- 5. decembar: Iran objavio svoju prvu proizvodnju uranijumovog praha.
2011.
- 22 januar: U Istanbulu neuspjeh pregovora Iran/5+1 (SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija + Njemačka), nastavljenih u decembru u Ženevi nakon 14 mjeseci prekida.
- 23./24. maj: EU pojačava sankcije. Nove američke sankcije.
- 19. jul: Iran objavio postavljanje bržih centrifuga.
- 22. avgust: Iran objavio transfer centrifuga iz Natanza u Fordoo.
- 2. septembra: IAEA otkriva i objavljuje mogući vojni aspekat iranskog programa i navodi da je od februara 2007. Iran proizveo 4.543 kg nisko obogaćenog uranijuma u Natanzu.
- 22. septembar: Teheran tvrdi da je spreman da prekine obogaćivanje urana na nivou od 20 posto ako mu ga Zapad isporuči, što Vašington smatra "praznim obećanjima".
- 6. novembar: Izraelski predsjednik Šimon Peres upozorava da je bliži "vojni napad na Iran od diplomatske opcije".
- 8. novembar: IAEA izražava "ozbiljnu zabrinutost" u pogledu vojnog karaktera iranskog nuklearnog programa.
Bonus video:
