Dvostruki veto Kine i Rusije na rezoluciju Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koja osuđuje nasilje u Siriji, predstavlja ozbiljan udarac naporima za postizanje međunarodnog konsenzusa o tome kako se suprotstaviti režimu predsjednika Bašara al-Asada.
Zapadne diplomate tvrde da je tekst rezolucije – koji su predložile Britanija, Francuska, Njemačka i Portugal, u saradnji sa Vašingtonom – pažljivo sročen imajući u vidu zabrinutost Kineza i Rusa. Tekst je mijenjan tri puta i pominje uvođenje „ciljanih mjera“, a ne sankcija, u slučaju da se nastavi obračun režima sa narodom. Predložena rezolucija je bio najnoviji pokušaj vršenja pritiska na Siriju zbog ofanzive u kojoj je, prema procjenama UN, ubijeno više od 2.700 osoba.
Činjenica da su ti napori propali na tako dramtačian način predstavlja jasan diplomatski udarac Vašingtonu, ocjenjuje BBC.
Ishod glasanja je samo naglasio podjele u Savjetu bezbjednosti, ukazujući da će nova era nametljive diplomatije najavljena rezolucijom 1973 SBUN o Libiji prošlog marta, vjerovatno biti kratkog daha.
Libija je možda pravi razlog zbog kojeg su Kinezi i Rusi uložili veto, navodi BBC. Peking i Moskva su bili uzdržani prilikom glasanja u martu, i time omogućili da rezolucija prođe.
Ona je otvorila put za vazdušnu kampanju NATO – navodno da bi se zaštitili civili, ali je u stvarnosti jedan od ključnih faktora bilo zbacivanje režima Muamera Gadafija.
Čini se, stoji u analizi BBC-ja, da kineska i ruska vlada smatraju da je Zapad iskoristio ovu rezoluciju da bi vojno intervenisao u libijskom građanskom ratu. Oni su riješeni da ne dozvole usvajanje nijedne slične rezolucije, i otuda dvostruki veto.
Za argumente da je ova sirijska rezolucija sročena drugačije i da neće izazvati bilo kakvu vojnu akciju, nije bilo sluha.
Politički, strateški i diplomatski interesi
Ambasador Rusije pri UN Vitalij Čurkin je siguran da je svrha predložene rezolucije promjena režima u Siriji.
Nije tajna da mnoge zapadne vlade žele smjenu predsjednika Asada, ali su svjesne da libijski „obrazac“ ne može biti primijenjen u Siriji, ocijenio je Džonatan Markus, dopisnik BBC-ja za vojna i diplomatska pitanja.
On kaže da iza dvostrukog veta stoje i drugi razlozi - između ostalih „tradicionalna“ zabrinutost Rusa i Kineza zbog rezolucija koje imaju za cilj intervenisanje u unutrašnje stvari neke zemlje.
U tom smislu Kina i Rusija snažno brane nacionalni suverenitet – možda iz straha da bi rezolucije jednog dana mogle biti uperene protiv njih.
Potom, piše Markus, tu je neposredni nacionalni interes. Kako za Peking, tako i za Moskvu, Libija je bila uglavnom marginalni igrač u regionu. Ali Sirija, posebno za Ruse, je potpuno druga stvar.
Sirija Asadove dinastija je bila – i ostala – ključni saveznik Rusije.
Prodaja ruskog oružja Damasku je nastavljena uprkos građanskim neredima i represiji u toj državi.
Stoga, kaže analitičar britanskog javnog servisa, politički, strateški i diplomatski razlozi objašnjavaju kineski i ruski veto i sada se postavlja pitanje šta je sljedeće i koliko je štete izazvao ovaj diplomatski spor u Njujorku?
Turska će primijeniti sankcije
Dvostruki veto je razbjesnio zapadne sile koje su već uvele sankcije Siriji i pokušavaju da otvore put za embargo UN. Odluka Rusije i Kine će takođe osnažiti Asadovu vlast – bar na kratki rok, ocijenila je agencija Rojters.
Francuski ministar spoljnih poslova Alen Žipe je rekao da je to „tužan dan za sirijski narod“ i za Savjet bezbjednosti.
Njemački ministar spoljnih poslova Gido Vestervele je kazao da je „za žaljenje” neuspjeh usvajanja rezolucije o Siriji.
SAD i EU su nametnule Siriji nekoliko rundi sankcija. SBUN je izdao saopštenje, ali ne pravno obavezujuću rezoluciju.
Američka ambasadorka u UN, Suzan Rajs, rekla je da su SAD „zaprepaštene“ i da je rezolucija „jeftina taktika onih koji bi radije prodavali oružje sirijskom režimu nego podržali sirijski narod.“
Turska, nekada Asadov saveznik, saopštila je da će nastaviti sa planovima za sankcije protiv Sirije uprkos blokadi u UN.
Ankara je već uvela embargo na oružje i očekuje da ove nedjelje izvede vojne manevre blizu granice sa Sirijom.
„Veto...ne može spriječiti sanckije,“ rekao je turski premijer Redžep Tajip Erdogan, prenio je Rojters.
„Nema sumnje da ćemo primijeniti paket sankcija,“ poručio je.
BBC piše da zapadne diplomate vjeruju da se šteta može ograničiti.
Jedan izvor je rekao za BBC da je veto Pekinga i Moskve odgovor na glasanje o Libiji i da on ne bi trebalo da ugrozi saradnju oko ključnih pitanja poput Irana i Jemena.
Sada će SAD sa njihovim evropskim saveznicima vjerovatno pokušati da pojačaju uticaj sankcija na Asadov režim dok sa Arapskom ligom, Zalivskim savjetom za saradnju i Turskom, rade na produbljivanju dijaloga sa sirijskim opozicionim grupama, zaključuje BBC.
Glasanje u SB
„Za“ – Bosna i Hercegovina, Kolumbija, Francuska, Gabon, Njemačka, Nigerija, Portugal, Velika Britanija, Sjedinjene Države
„Protiv“ – Kina, Rusija
„Uzdržani“ – Indija, Južna Afrika, Brazil, Liban
Bonus video:
