Iran je juče saopštio da će odstupiti od određenih ograničenja nuklearnog programa, najavljujući korake koji za sada ne predstavljaju direktno kršenje sporazuma postignutog 2015. sa svjetskim silama, ali je zaprijetio novim mjerama ukoliko ostale potpisnice ne uspiju da zaštite Teheran od američkih sankcija. Svega nekoliko sati nakon saopštenja Irana, SAD su saopštile da nijesu završile se sankcijama Iranu i da „ubrzo” planiraju nove kaznene mjere. Vašington je takođe upozorio Evropu da ne posluje sa Teheranom preko sistema nedolarske trgovine kako bi zaobišla američke sankcije.
Godinu dana nakon što je Vašington izašao iz nuklearnog sporazuma sa Iranom, predsjednik Hasan Rohani je najavio promjene za koje eksperti kažu da ne povlače aktivaciju kaznenih mehanizama sporazuma, makar za sada.
„Za sada se ništa ne mijenja, ali ovo bi mogla biti tempirana bomba”, kazao je za Rojters jedan evropski diplomata.
Glavna nova mjera koja stupa na snagu odmah imaće ograničen praktični efekat: obustavu iranske prodaje obogaćenog uranijuma i teških voda drugim zemljama.
Sporazumom je omogućena takva prodaja kako bi Iran mogao da smanji zalihe i održava ih do dogovorenog nivoa, ali je Vašington sankcijama prošle nedjelje već praktično zabranio takvu prodaju. Za sada, iranske zalihe obogaćenog uranijuma su ispod dogovorenog nivoa. Rohani je takođe zaprijetio da će za 60 dana Iran ponovo početi da obogaćuje uranijum, preko nivoa dozvoljenog sporazumom, ukoliko pet drugih potpisnica sporazuma ne nađu način da zaštite iransku bankarsku i naftnu industriju od američkih sankcija.
„Ukoliko pet država dođu za pregovarački sto i postignemo dogovor, i ako budu mogli da zaštite naše interese u naftnom i bankarskom sektoru, vraćamo se na staro”, kazao je Rohani. „Iranski narod i svijet treba da znaju da danas nije kraj nuklearnog sporazuma”, kazao je i dodao „ovi koraci su u skladu sa nuklearnim sporazumom”.
Sporazum iz 2015. potpisan je između Irana, Rusije, Kine, Britanije, Francuske, Njemačke i Sjedinjenih Država prije nego što je Donald Tramp preuzeo dužnost. Iran je tim sporazumom pristao da ograniči sporni nuklearni program a zauzvrat su toj zemlji ukinute sankcije. Tramp je prošle godine povukao SAD iz njega.
Evropski saveznici Vašingtona protive se Trampovoj odluci o povlačenju i pokušali su, mada uzaludno, da nađu načine da ublaže ekonomski uticaj novih američkih sankcija, koje uključuju sveobuhvatne napore za blokiranje izvoza iranske nafte i gušenje ekonomije.
Francuska i Njemačka su saopštile da žele da očuvaju nuklearni sporazum, i upozorile Iran da ga ne prekrši. „Naša pozicija ostaje da se držimo sporazuma, naročito kako bismo spriječili Iran da dođe u posjed nuklearnog oružja”, kazao je njemački šef diplomatije Heiko Mas, naglašavajući da je pakt od ključnog značaja za evropsku bezbjednost.
Rusija i Iran su saopštili da su Sjedinjene Države primorale Teheran na odluku da suspenduje neke od obaveza iz sporazuma, dok je na evropskim silama da obezbijede Iranu olakšanje od sankcija. Kremlj je optužio Vašington da je isprovocirao korak Teherana. Portparol Dmitrij Peskov je kazao da je predsjednik Vladimir Putin predviđao da će „nepromišljeni koraci” američkog povlačenja imati posljedice. „Sada smo svjedoci tih posljedica”.
Kina je saopštila da treba nastaviti sa primjenom dogovora i pozvala je sve strane na uzdržanost i nastavak dijaloga.
Trampova administracija tvrdi da sporazum, koji je postignut za vrijeme administracije njegovog prethodnika Baraka Obame, ima nedostataka i da se ne bavi iranskim programom balističkih projektila i da tu zemlju ne kažnjava za vođenje posredničkih ratova u drugim zemljama Bliskog istoka. Moguća američka potpuna zabrana na prodaju nafte vjerovatno će žestoko pogoršati ekonomske poteškoće za 80 miliona stanovnika Irana. Pronalaženje rješenja je do sada najveći test za Rohanija, pragmatičara koji se suočava sa snažnim protivljenjem iranskih tvrdolinijaša.
Nuklearni sporazum je bio okosnica njegove politike za okončanje izolacije Irana i otvaranje ekonomije svijetu. Najvišu vlast u Iranu ima vrhovni lider Ali Hamnei, sveštenik koji je na vlasti od 1989, koji je potpisao nuklearni sporazum ali ostaje blizak tvrdolinijaškim frakcijama.
Evropski saveznici Vašingtona tvrde da je Trampovo povlačenje iz sporazuma oslabilo pragmatično krilo iranskog rukovodstva i da ide na ruku tvrdolinijašima.
Trampov stav prema Iranu podržavaju Izrael i zalivski arapski saveznici Vašingtona, uključujući Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, koji Iran smatraju neprijateljem i kojima raste uticaj na cijene nafte ukoliko sa tržišta sklone Iran.
SAD šalje nosač aviona i bombardere
Vašington je juče najavio raspoređivanje nosača aviona i B-52 bombardere na Bliski istok zbog kako se navodi „jasnih indikacija” iranske prijetnje američkim snagama koje su tamo stacionirane. Teheran je saopštio da nosač aviona “Abraham Linkoln” prosto zamjenjuje drugi nosač u okviru planirane rotacije i kazao da je američko saopštenje stara vijest.
Vojska SAD je potvrdila da je raspoređivanje već planirano, ali da je ubrzano zbog naglašenih tenzija sa Iranom.
Bonus video:
