Mekarturovo takmičenje je brutalna 600 kilometara duga trka u kojoj su takmičari suočeni sa velikom vrućinom, nemirnim morima, opasnim predatorima i beskrupuloznim otmičarima.
Trku će završiti tek svaki deseti učesnik.
Mekarturtovo takmičenje je najvrednija i najteža trka golubova na Filipinima. Težak je izazov za ptice i stvara veliku napetost kod vlasnika.
"U poređenju sa Evropom i Amerikom, mi ovdje imamo mnogo predatora i mnogo ljudi koji love ptice", kaže Džim Lim, jedan od najpoznatijih filipinskih uzgajivača golubova.
Navodi da su ljudi koji love ptice posljednjih godina najveći problem.
"Rašire ribarske mreže među drvećem i love golubove", objašnjava Lim.
Golubovi za trke, kako prenosi agencija Hina, mogu da vrijede i nekoliko hiljada dolara.
Na Filipinima su trke toliko popularne da u zemlji ima najmanje 300 klubova uzgajivača sa hiljadama članova.
Slično je i u drugim azijskim zemljama, naročito u Indiji, na Tajvanu i u Kini.
U martu ove godine, podsjeća Hina, kineski kupac platio je rekordnih 1,25 miliona eura za najuspješnijeg belgijskog dugoprugaškog goluba.
Na Filipinima se dive zadivljujućim navigacionim sposobnostima golubova, ali su i gladni brze zarade.
Golubove mogu da uzgajaju i bogati i siromašni.
"Glavno je da imate nešto da im date da jedu", kaže uzgajivačica Meri Grejs San Hoze iz siromašne četvrti Manile.
Nauka još nije konkretno objasnila fenomen kako golubovi uspiju da pronađu put do kuće.
Najraširenije su teorije da prate Zemljine magnetne linije i da se oslanjaju na osjećaj mirisa.
Jedna novija teza kaže da se ptice koriste zvucima niske frekvencije kako bi mapirale teren.
Te sposobnosti su na velikom iskušenju na Mekartur takmičenju.
"Vrati se najviše deset odsto golubova”, kaže Nelson Čua, direktor trke koja kreće iz grada Mekartur na ostrvu Lejteu, a završava u Manili.
"Između 50 i 70 odsto ugrabe ljudski ili životinjski predatori", navodi on.
Kako bi sprIječili otmičare, organizatori pokušavaju da datum desetodnevne trke drže u tajnosti.
Golubovi koji izbjegnu predatore mogu da stradaju od vrućine, iscrpljenosti i tajfuna.
Čelnica mjesnog ogranka PETA-e (Ljudi za etično ponašanje prema životinjama) Ešli Fruno smatra da su prelasci preko tri mora odgovorniji za pomor golubova od krijumčara.
"Nema ništa sportskog u tome da se životinje prisiljava da rizikuje život, i često ga i izgubi, da bi neko mogao da dobije titulu i nagradu”, kaže Fruno.
Golubovi lete nisko iznad vode kako bi izbjegli vjetrove pa mnogi da stradaju kada ih zahvate talasi, tvrdi Fruno. Ili jednostavno od iscrpljenosti završe u moru.
Uzgajivači tvrde da svoje ptice čekaju kao zabrinuti roditelji.
"Znala sam dane da provedem na krovu čekajući ih", rekla San Hoze.
Priznaje i da ne zna što se dogodilo njenoj "djeci" koje je prijavila na posljednje dvije Mekartur trke.
"Nisu se vratila", dodala je.
Bonus video:
