U Briselu "zeleni dogovor", u Madridu bijes

Evropa je juče pokušala da osnaži posrnulu svjetsku bitku protiv klimatskih promjena predstavivši „zeleni dogovor” u cilju smanjenja ovisnosti od fosilnih goriva, dok je tinejdžerka aktivistkinja Greta Tunberg kritikovala globalne lidere zbog sporog djelovanja

U trenutku kada požari, poplave i suše uništavaju milione života širom svijeta, Evropska komisija u novom sastavu je predstavila plan rekavši da je u ravni „slanja čovjeka na Mjesec”, što je podstaklo nade među aktivistima da bi i ostali veliki emiteri mogli slijediti taj primjer.

Ipak, jaz između brzine djelovanja Evrope i ostalih velikih ekonomija i izostanak akcije za koju naučnici tvrde da je neophodna da bi se očuvala povoljna klima izazvao je bijes na pregovorima UN u Madridu.

„Sigurna sam da kada bi ljudi čuli šta se dešava i šta je sve rečeno na ovim sastancima, bili bi bijesni”, kazala je Tunbergova na skupu.

„Izgleda kao da se ovo pretvorilo u neku vrstu prilike za države da pregovaraju o načinima kako da izbjegnu odgovornost”, dodala je na samitu, optužujući političare za „kreativne odnose sa javnošću”.

Nekoliko sati kasnije, policija je rastjerala preko 100 uglavnom mladih demonstranata, od kojih su pojedini plakali i ljutito zahtijevali „klimatsku pravdu” u rijetkom emotivnom upadu za vrijeme obično mirnih godišnjih UN pregovora o klimi.

„To je užasan signal svijetu. Ukoliko misle da mogu da nas isključe kako bi radili po svome, onda se varaju”, kazala je za Rojters Dženifer Morgan, izvršna direktorica organizacije „Grinpis internešnal”, koja je napustila pregovore kako bi podržala demonstrante.

U Briselu, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je „zeleni dogovor”, njen prvi veći predlog od kako je 1. decembra preuzela dužnost, kao krupan korak ka tome da se EU obaveže da će do 2050. godine biti klimatski neutralna.

„Danas je početak putovanja. Ovo je za Evropu trenutak u ravni onoga kada je čovjek stigao na Mjesec”, kazala je ona novinarima.

Priča Fon der Lajenove o vizionarskoj akciji u suprotnosti je sa izostankom obavezivanja ostalih velikih emitera na pregovorima u Madridu, a mnogi dovode u pitanje koliko brzo blok može da prihvati budućnost sa niskim emisijama štetnih gasova.

Istočne evropske države koje se oslanjaju na ugalj žele finansijske garancije prije nego što podrže „zeleni dogovor” a aktivisti upozoravaju da inicijativi nedostaju pozivi na velike promjene za koje tvrde da su neophodne kako bi se spasili ugroženi ekosistemi.

„Nalazimo se u vozu koji se nekontrolisano kreće ka ekološkom i klimatskom kolapsu, a Evropska komisija lagano mijenja opremu umjesto da pritisne kočnice”, kazala je Jagoda Munić, direktorka ekološke grupe Prijatelji Zemlje Evrope”.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš kazao je da se nada da će „zeleni dogovor” biti početak ciklusa u kojem će drugi veliki emiteri poput Indije, Kine i Japana takođe pojačati obećanja iz Pariskog sporazuma 2015. godine.

„Ukoliko nastavimo sadašnjim tokom, osuđeni smo na propast”, kazao je on za Rojters.

Pošto će sljedeća godina biti odlučujuća u svjetskim naporima da se spriječi katastrofalni porast temperatura, Evropska komisija je obećala nove zakone u martu kako bi EU postala klimatski neutralna do 2050. Cilj je postavljanje novih ciljeva za smanjenje emisija štetnih gasova i osnivanje takozvanog Fonda pravedne tranzicije, mehanizma od najmanje 35 milijardi eura za podršku državama koje će biti najteže pogođene odbacivanjem fosilnih goriva.

Kao podsticaj ostatku svijeta da slijedi primjer EU, takođe će biti uveden granični porez na karbon, koji uglavnom podrazumijeva namete na uvoz proizvoda koji zagađuju okolinu. Sve države članice osim Poljske, Češke Republike i Mađarske su potpisale cilj klimatske neutralnosti, što znači da neće emitovati više štetnih gasova od onoga što može biti apsorbovano.

„Poručujemo odraslima da djeluju”, kazala je za Rojters 18-godišnja Anika Kruse, aktivistkinja koja je vozom došla iz Njemačke u Madrid i bila je među onima koje je rastjerala policija.

Aktivizam je stigao i iz svemira. Italijanski astronaut Luka Parmitano se uključio u pregovore preko video-linka i apelovao na ljude da „izvuku glavu iz pijeska” jer „odbijaju da vide šta se događa oko njih”.

Greta Tunberg: „Neinformisano derište” i ličnost godine

Greta Tunberg, švedska učenica koja je inspirisala globalni pokret za borbu protiv klimatskih promjena, postala je najmlađa osoba koju je magazin „Tajm” proglasio za ličnost godine.

Nakon proglašenja ova 16-ogodišnja aktivistkinja je na Tviteru objavila: Vau, ovo je nevjerovatno. Dijelim ovu veliku čast sa svima iz pokreta „petak za budućnost” i sa klimatskim aktivistima svuda u svijetu.

Poruka koju prenosi ova tinejdžerka nije naišla na dobar prijem kod svih, a naročito kod konzervativaca. Prije nego što se pojavila u Madridu, predsjednik Brazila Žair Bolsonaro ju je nazvao „derištem” pošto je izrazila zabrinutost zbog ubijanja urođenika u Amazoniji.

„Greta je kazala da su urođenici stradali jer brane Amazoniju”, kazao je Bosonaro novinarima. „Impresivno je da mediji daju prostor takvom derištu”, kazao je on.

Tunbergova je odgovorila priomijenivši na kratko opis na Tviteru u „derište”.

Ona se ranije sukobila sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom, koji je doveo u pitanje naučne argumente o klimatskim promjenama i preinačio mnoge američke zakone o klimi, i sa ruskim liderom Vladimirom Putin koji ju je jednom prilikom nazvao „dragom ali loše informisanom tinejdžerkom”.

Najavljujući odluku „Tajma”, glavni urednik Edvard Felsental je kazao: „Ona je postala najsnažniji glas najveće teme sa kojom se suočava planeta, došla je praktično niodkud i povela svjetski pokret”.

„Zbog toga što je oglasila uzbunu povodom predatorskog odnosa čovječanstva prema jedinom domu koji imamo, zbog toga što je podijeljenom svijetu dala glas koji ne poznaje granice i razlike u porijeklu, zbog toga što je svima nama pokazala kako izgleda kada predvodi nova generacija, Greta Tunberg je ličnost godine časopisa „Tajm” za 2019”, naveo je Felsental u uredničkom komentaru.

Tradicija magazina o proglašenju ličnosti godine, odaje priznanje osobi koja je „dobrim ili lošim učinila najviše da utiče na dešavanja tokom godine”. Prošle godine imenovani su ubijeni i zatvoreni novinari koji su nazvani „Čuvari”.