Državni sekretar SAD Majk Pompeo bio je inicijator odluke predsjednika Donalda Trampa da odobri napad na iranskog generala Kasema Solejmanija, prenosi CNN, dok Njujork tajms navodi da iza toga stoji direktorka CIA Đina Haspel.
Izvori iz američke administracije tvrde da je napad na proiranske trupe u Iraku bio potez visokog uloga koji je pokazao Pompeov status najuticajnijeg zvaničnika za nacionalnu bezbjednost u Vašingtonu.
Uklanjanje lidera elitne jednice Revolucionarne garde "sa bojnog polja" bio je cilj najvišeg američkog diplomate već deceniju, prenosi CNN izjavu neimovanog zvaničnika koji kaže da je Pompeo sa tim predlogom izašao pred Trampa.
Prema izvorima bliskim Pompeu, državni sekretar je tokom svoje karijere vjerovao da je Iran u korijenu svih problema na Bliskom istoku i fokusirao se na Solejmanija, "komandanta u sjenci", koji stoji iza terorizma širom tog regiona.
Kao bivši diplomac iz Vest Pointa koji još ima mnogo prijatelja u vojsci na Bliskom istoku, Pompeo je bio uvjeren da je Solejmani kriv za smrt stotine američkih vojnika, kao i da je arhitekta iranskih vojnih operacija u Iraku i Siriji.
Izvor kaže da je Pompeo izjavio da se "neće povući iz javne službe dok Solejmani ne ode sa bojnog polja".
Poslije izjave da se neće kandidovati za senatora u Kanzasu, gotovo je izvjesno da će Pompeo nastaviti sa uticajem u Trampovoj administraciji, a koji je, prenosi CNN, u rangu "državnog sekretara, ministra obrane i direktora CIA".
Đina Haspel predvidjela reakciju Irana?
Međutim, Njujork tajms prenosi da je druga ličnost uticala na Trampovu odluku potpuno predvidjevši reakciju Irana.
Direktorka CIA Đina Haspel je ocijenila da je prijetnja koju predstavlja iranski general veća od prijetnje od reakcije Irana ako bi on bio ubijen, navode izvori iz američke administracije.
Kako se navodi, ona je predvidjela raketiranje baza sa američkim trupama kao najvjerovatniju reakciju Irana, što se u utorak i odigralo.
List navodi sa Đina Haspel nije formalno zauzela stav o tome da li Solejmani treba da bude ubijen, njena analiza je protumačena kao uvjerenje CIA da bi njegova likvidacija ojačala, a ne oslabila, pozicije SAD i bezbjednost na Bliskom istoku, prenosi Tanjug.
Prethodno su se nizali različiti scenariji o mogućoj odmazdi Irana za ubistvo Solejmanija koji su uključivali raketne udare, terorističke akte usmjerene na Amerikance na Bliskom istoku ili napad stotina pripadnika proiranske milicije na vazduhoplovnu bazu "El Asad".
Dobra procjena američke obaveštajne službe doprinijela je tome da su projektili uništili prazne hangare i havarisane avione, pa nije bilo poginulih američkih ili iračkih vojnika, prenosi Njujork tajms.
Bonus video:
