Brojne ankete pokazuju da Donald Tramp sve više zaostaje za rivalom Džozefom Bajdenom uoči predsjedničkih izbora u novembru. Aktuelni predsjednik je zapao u seriju kriza i postoje izvještaji o metežu u njegovoj kampanji. Stoga se nameće pitanje da li je to samo privremena slabost ili su njegove šanse da dobije još jedan mandat ozbiljno ugrožene.
Tramp, koji političke odluke donosi na osnovu instinkta, prije četiri godine je uprkos predviđanjima osvojio predsjedničku nominaciju svoje stranke i Bijelu kuću.
BBC navodi da je on svakako bio u pravu povodom važnih stvari. Vodio je kampanju kao autsajder, kada je nacionalno raspoloženje bilo okrenuto protiv političkog establišmenta. On je to osjetio i iskoristio, ali je njegov uspjeh možda zamaglio bilo kakve pogrešne korake koje je usput napravio.
Četiri godine kasnije, instinkti možda varaju predsjednika. Čini se, kako navodi BBC, da predsjednik želi da ponovi pobjedničke korake iz 2016, predstavljajući se kao kandidat protiv establišmenta, koji vodi bitku protiv „močvare u Vašingtonu“. Njegovi potezi ugađaju njegovoj političkoj bazi, koja je prošli put radila u njegovu korist jer je povećala odziv njegove strane u ključnim državama, dok su kolebljivi birači i tradicionalni konzervativci odlučili da mu vjeruju.
Glasači su ga, međutim, do sada dobro upoznali i njegova lojalna baza, koja prema anketama čini između 30 i 40 osto biračkog tijela, neće biti dovoljna ako nastavi da gubi podršku starijih, obrazovanih stanovnika predgrađa i religioznih birača.
Potezi koje predsjednik vuče su isti kao 2016 - izazivanje polemike, sukoba oko društvenih pitanja, podsticanje teorija zavjere i uzvraćanje udaraca na svaku moguću kritiku.
Prema nekim ispitivanjima javnog mnjenja, Bajdenova prednost u odnosu na Trampa je dvocifrena. Nedavna analiza časopisa „Ekonomist“ je pokazala da bivši potpredsjednik ima šansu da pobijedi razlikom koja podsjeća na komotnu pobjedu Baraka Obame 2008. godine.
Tramp koristi istu strategiju kao 2016, ali njegove nevolje ukazuju na to da bi Amerikanci ove godine mogli biti drugačije raspoloženi. Usljed najveće krize javnog zdravstva u posljednjih sto godina, najgoreg ekonomskog pada u posljednjih nekoliko generacija i najvećih građanskih nemira od 1960-ih, narod možda nije u stanju da podnese dodatne sukobe. Na momente se čini da njegova ratobornost, koja mu je koristila u prošlosti, ne odgovara javnosti koja želi empatiju, izlječenje i pomirenje.
Predsjednik propagira „zakon i red“ u vrijeme kada se javno mnjenje dramatično pomjerilo u korist pokreta „Životi crnaca su važni“ i ka vjerovanju da je rasna i etnička diskriminacija stvarni problem koji će biti prioritet prilikom glasanja u novembru.
BBC ističe da je kampanja „zakona i reda“ možda bila ključna za predsjedničke pobjede Ričarda Niksona tokom godina građanskih nemira krajem 1960-ih i početkom 1970-ih, ali to nije ista nacija kao prije 50 godina.
Tramp je u četvrtak odbio uklanjanje imena generala Konfederacije iz deset američkih vojnih baza na jugu, rekavši da je to nepoštovanje vojnika koji su tamo obučavani.
Uprava takmičenja Nascar, koje je nastalo na jugu i tamo je jako popularno, zabranila je isticanje zastave Konfederacije na svim trkama automobila. Lokalni i državni lideri su preduzeli korake ka uklanjanju spomenika Konfederacije, a poziv na uklanjanje imena iz baza stigao je i iz redova američke vojske, pri čemu je najupečatljiviji stav generala u penziji Dejvida Petreusa u eseju za časopis „Atlantik“.
Mijenjaju se stvari u još jednoj Trampovoj omiljenoj borbi iz prošlosti - oko klečanja profesionalnih sportista tokom emitovanja himne u protestu priotiv nepravedne policijske prakse. Nacionalna fudbalska liga je zvanično izrazila žaljenje što nije podržala igrače koji su učestvovali na takvim protestima, uključujući bivšeg kvoterbeka Kolina Kapernika.
Fudbalski savez SAD je u srijedu glasao za ukidanje zahtjeva da svi igrači stoje u znak poštovanja tokom intoniranja nacionalne himne. Demokrate, koje su nastojale da izbjegnu tu polemiku, sada kleče u znak solidarnosti. Tramp, u međuvremenu, i dalje osuđuje tu praksu i ustremio se na NFL i kvoterbeka Drua Brisa nakon što se sportista izvinio zato što je rekao da je klečanje nepatriotski čin.
Možda najneprijatnija epizoda u posljednje vrijeme je Trampova objava na Tviteru da je 75-godišnji demonstrant kojeg su policajci u Bafalu oborili na zemlju, zapravo radikalni ljevičarski saboter koji je pokušavao da elektronskim putem onesposobi policijsku komunikaciju. Mnoge Trampove republikanske pristalice su se ogradile od tvrdnje izvučene iz ultradesničarskih marginalnih medija.
Časopis „Politiko“ navodi da je Tramp pogoršao svoju poziciju neobuzdanim tvitovanjem, nepredsjedničkim ponašanjem i odbijanjem ili nesposobnošću da doraste autoritativnom aspektu svoje funkcije.
Da bi ostvario rezultat iz 2016, Tramp će možda morati da odustane od vizije koju je tada imao i da ubijedi Amerikance da može biti više od predsjednika kakvog imaju sada, zapravo lider kakvog bi željeli za naredne četiri godine, zaključuje BBC.
Bajdenova prednost nije sigurna
Do izbora ima još četiri i po mjeseca i postoji mogućnost da se Trampov rejting poboljša, a Bajdenov katastrofalno oslabi.
Predost demokratskog kandidata u odnosu na Trampa je, međutim, trajnija nego Hilari Klinton 2016, navodi BBC.
Analitičar izbora Dejvid Vaserman kaže za Rojters da Trampova kampanja nije u potpunosti lansirala napade na Bajdena dok se bavila pandemijom i protestima i da bi se to moglo promijeniti tokom ljeta.
Osim toga, zbog sastava Elektorskog koledža, koji diktira ishod izbora i trenutno republikancima daje strukturnu prednost, Vaserman kaže da se može desiti da Bajden bude u prednosti od pet odsto na nacionalnim izborima u novembru, a da ipak izgubi od Trampa.
„To vođstvo nije sigurno“, kaže Vaserman.
Bonus video:
