Vijest o sastanku predsjednika Kosova i Srbije u Bijeloj kući krajem ovog mjeseca iznenadila je evropske prijestonice i izazvala zabrinutost da bi dogovor na brzinu mogao obuhvatiti razmjenu teritorija i imati nepredvidive posljedice.
„Ako ta inicijativa uspije, biće poput šamara za EU i njene višegodišnje napore da normalizuje odnose između Beograda i Prištine,“ kaže Korina Stratulat iz Centra za evropsku politiku.
Ričard Grenel, kontroverzni izaslanik Donalda Trampa za dijalog Beograda i Prištine, prilikom najavljivanja sastanka u Bijeloj kući, umanjio je mogućnost postizanja sveobuhvatnog sporazuma.
„Kao što stalno govorimo, moramo najprije ostvariti napredak u ekonomskom rastu. To je fokus,“ napisao je Grenel na Tviteru. I predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da će razgovori biti prvenstveno ekonomske prirode i dodao da Srbija želi da u saradnji sa SAD i EU dođe do rješenja.
„Važno je da mi u tuči slonova prođemo nepovrijeđeni. Nećemo da se bijemo sa Njemačkom i Amerikom, trebaju nam kao saveznici i jedni i drugi”, glasio je njegov odgovor na pitanje da li se Srbija našla u ratu velikih sila.
Bivši premijer Kosova Aljbin Kurti je optužio Grenela da stoji iza njegovog zbacivanja jer je bio prepreka za postizanje sporazuma. Kurti je rekao da Grenela ne zanima suština sporazuma nego samo „potpis na dnu dokumenta,“ koji bi mogao biti predstavljen kao Trampov uspjeh u izbornoj godini. Moli Montgomeri, savjetnica Džozefa Bajdena u Bijeloj kući kada je bio potpredsjednik, kaže da se ne može baš vjerovati Grenelovoj tvrdnji da će se u Bijeloj kući razgovarati samo o ekonomiji.
„Kada su u pitanju Kosovo i Srbija, ekonomska pitanja su često povezana sa političkim, kao što smo vidjeli u prošlosti,“ izjavila je za „Gardijan“. Ona je takođe primijetila da je EU potpuno istisnuta iz pregovora.
Grenel je oštro uzvatio kritičarima na Tviteru, uključujući Karla Bilta, bivšeg švedskog premijera i kopredsjedavajućeg Evropskog savjeta za spoljne odnose, koji su kritikovali odluku da se EU marginalizuje. Bilt pati od „sindroma poremećenosti zbog Trampa“, napisao je Grenel.
Specijalni predstavnik EU za mirovne pregovore, Miroslav Lajčak, boravi u posjeti Kosovu ove nedjelje, a dolazak u Srbiju je najavio za sljedeću sedmicu, što djeluje kao da EU „hvata priključak“.
Jan Benkroft, koji je radio za EU na sjeveru Kosova i napisao knjigu o toj oblasti, kaže da je dijalog predvođen EU postigao malo uspjeha u učvršćivanju državnosti Kosova.
„Kosovu je uskraćena vizna liberalizacija, stoga priča o evropskoj perspektivi zvuči prazno,“ izjavio je za „Gardijan“.
On je, međutim, istakao da užurbani vremenski okvir, u kombinaciji sa Trampovim neizvjesnim izbornim izgledima, čine minimalnim šanse za postizanje sveobuhvatnog i funkcionalnog dogovora.
„Moguća Bajenova administracija bi imala potpuno drugačiji stav prema tom pitanju,“ kaže Benkroft.
Jedini preostali koherentni element strategije SAD za Kosovo, trenutno je insistiranje na uzajamnom priznanju. Međutim, američki stav prema potencijalnom sporazumu koji obuhvata teritorijalnu promjenu nije sasvim jasan, pišu sociolog Gezim Krasnići i bivši kosovski diplomata Adrijan Prenkaj u analizi za BIRN.
Tadašnji američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton je 2018. jasno poručio da su SAD otvorene za razmjenu teritorija između Srbije i Kosova.
Trenutno, ni Grenel ni Metju Palmer, specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan, nisu kategorično iskjučili promjenu granica kao opciju, što ostavlja brojna pitanja o tome da li je prećutno podržavaju pod uslovom da obje strane pristanu na to, pišu Kranići i Prenkaj.
Sa druge strane, javno iznošenje ideje o korekciji granica i implicitna podrša nekih lidera EU, govore da taj blok nema jasnu viziju o tome kako da riješi spor, ističe se u analizi.
Autori navode da je to što su se novi visoki predstavnik EU Žozep Borel i Lajčak ranije protivili nezavisnosti Kosova, iznenadilo mnoge na Kosovu. „Za razliku od SAD, koje su jednoglasne u podršci nezavisnom Kosovu koje Srbija priznaje, konačni cilj EU u dijalogu je vrlo nejasan.“
U analizi se navodi da nedostatak koordinacije između SAD i EU ne sluti na dobro za budućnost Kosova.
„Potencijalni neuspjeh Kosova u predstojećim mjesecima neće biti samo njegov. To će takođe biti neuspjeh dugotrajne politike Zapada i decenija investicija u region, sa dalekosežnim posljedicama,“ zaključuju autori.
„Gardijan“ ukazuje na geopolitičke aspekte eventualnog sporazuma, podsjećajući da je ruski predsjednik Vladimir Putin, samo nekoliko sati nakon Grenelove objave, nazvao Vučiča da ga napomene da će za bilo kakav dogovor biti potrebno odobrenje Savjeta bezbjednosti UN. Britanski list ističe da Moskva zazire od sporazuma koji bi značio da Srbija otvori vrata za povećani uticaj SAD ili NATO. Vučić će se u Moskvi sastati sa Putinom nekoliko dana prije odlaska u SAD.
Vučić je juče rekao da još ne zna šta će biti tema razgovora u Vašingtonu, niti koji će biti sastav delegacije Beograda, ali da će Srbija umjeti da sačuva svoje državne i nacionalne interese.
Komentarišući izjavu premijera Kosova Avdulaha Hotija da Priština traži priznanje nezavisnosti, Vučić je rekao da, ukoliko kosovska delegacija dolazi u Vašington sa takvom platformom, onda je bolje da ne dolazi.
Tači: SAD su korak ispred
Predsjednik Kosova Hašim Tači izjavio je juče da je realno moguće da se na sastanku predstavnika Kosova i Srbije 27. juna u Vašingtonu postigne sporazum.
„Dakle, ako 27. juna ne bude postignut sporazum, Kosovo i Srbija će biti gubitnici. Ako se postigne dogovor, obje strane će pobijediti i na taj način steći evroatlantske vrijednosti, a naravno, posvećenost SAD pokazuje se u odlučnosti da se postigne dogovor između neprijateljskih zemalja i naroda sada i više od jednog vijeka. Ja vjerujem da to sada mogu učiniti samo Sjedinjene Države, rukovodstvo predsjednika Trampa i posvećenost koju ambasador Grenel pokazuje“, kazao je Tači u intervju za program na albanskom Glasa Amerike.
Prema njegovim riječima, inicijative SAD i EU nisu razdvojene.
„Juče sam se sastao sa gospodinom Lajčakom, važno je da Evropska unija stoji, da bude jedinstvena u odnosu na Kosovo i zapadni Balkan. Ali, ono što želim istovremeno da naglasim je da mislim da će se dva procesa međusobno nadopunjavati, ali SAD su jedan korak ispred, jasnije su, tačnije, brže, preciznije i odlučnije u nastojanju da postignu ovaj sporazum“.
Bonus video:
