U Latinskoj Americi od koronavirusa je zaraženo preko dva miliona ljudi od čega je polovina u Brazilu, čiji predsjednik uporno umanjuje opasnosti pandemije, dok se većina zemalja tog regiona osim zdravstvene krize suočava s mogućom nestašicom hrane ali i valom korupcije i profitiranja službenika najviših nivoa vlasti, pišu svjetski mediji.
Više od million zaraženih u Brazilu
Broj inficiranih od COVID-19 u Brazilu prešao je milion bez dosljedne državne strategije za zaustavljanje širenja virusa u najvećoj ekonomiji Latinske Amerike, piše Blumberg (Bloomberg) naglašavajući kako pandemija u ovom dijelu svijeta ukazuje na raspad zdravstvenih sistema i ustanova koje nisu u stanju da obuzdaju ili prate njeno širenje.
Prema procjeni Instituta za zdravstvenu metriku i procjenu Univerziteta u Vašingtonu, Brazil je na putu da nadmaši SAD kao zemlju sa najvećim brojem umrlih na svijetu. Brazil je u petak, 19. juna zabilježio ukupno 54.771 novih slučajeva, čime se broj zaraženih povećao na 1,03 miliona. Do porasta - gotovo 20.000 više od prethodnog dnevnog rekorda - dijelom je došlo zbog problema izvještavanja nekih brazilskih država, navodi se u izjavi Ministarstva zdravlja.
Od Meksika do Brazila, opšte je prihvaćeno da vlade nemaju dobar uvid u to koliko je stanje loše, naglašava Blumberg. U Meksiku prepune bolnice i visoke pozitivne stope - na svakih 1,77 provedenih testova potvrđuje se jedan novi slučaj - dovode u sumnju službene podatke o oko 170.000 infekcija. U Brazilu, istraživači sa Univerziteta Pelotas procjenjuju da može biti šest neprijavljenih slučajeva za svaku dijagnozu u 120 gradova u kojima su radili istraživanja.
Uprkos upozoravajućim brojkama, napominje Blumberg, predsjednik Žair Bolsonaro (Jair) nastoji ponovo pokrenuti ekonomiju ulazeći time u sukob s lokalnim vlastima. Nedavno je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj izvijestila da bi drugi val COVID-19 produbio ovogodišnju recesiju u tri najveće ekonomije Latinske Amerike – Argentina, Brazil i Meksiko - za više od jednog procentnog boda. Brazilski ministar privrede Paulo Guedes upozorio je da bi recesija u zemlji mogla prerasti u depresiju.
Odgovor Brazila na pandemiju izazvan političkim sukobima i neusklađenim naredbama karantine otežava stručnjacima da preciziraju kada će ta bolest dostići vrhunac u državi od 210 miliona stanovnika, dodaje Blumberg.
Bolsonarovo negiranje
Iako mnogi stručnjaci upozoravaju da bi Brazil uskoro mogao postati zemlja najteže pogođena virusom, većina gradova u zemlji ukida ranije uvedene mjere ograničenja dok Bolsonaro i dalje umanjuje opasnost bolesti COVID-19 optužujući neistomišljenike da pokušavaju diskreditovati njegovo vodstvo, ističe CNN.
Prvi slučaj potvrđen je 26. februara, kada se vjerovalo da je riječ o izolovanom slučaju čovjeka koji je doletio iz Italije u Sao Paulo. Mjesec dana kasnije, slučajevi korona virusa u Brazilu već su porasli na gotovo 3.000, a broj smrtnih slučajeva iznosio je 77.
Bilo je to u vrijeme kada je Bolsonaro prvi put uporedio virus s "malom gripom" i lažno implicirao da su Brazilci imuni na virus, ukazuje CNN dodajući da su se slučajevi počeli brzo širiti zemljom i postalo je jasno da će Brazil uskoro postati novo žarište virusa.
Gradovi širom Brazila počeli su se postepeno otvarati prošle sedmice. Zvaničnici tvrde da se odluka temelji na poboljšanju uslova, poput povećanja dostupnosti kreveta za intenzivnu njegu. Međutim, stručnjaci smatraju kako su uslovi za ponovno otvaranje daleko od idealnih izražavajući zabrinutost da bi žurba mogla dovesti do povećanja broja zaraženih i odgoditi pravi oporavak. Sada se broj slučajeva u Brazilu povećava za otprilike 30.000 slučajeva dnevno, a smrti oko 1.200 dnevno.
Opasnost za cijelu regiju
Bolsonaro želi otvoriti granice Brazila ali se druge latinoameričke vlade brinu da bi pogoršana situacija tamo mogla imati posljedice širom regije, ističe BBC dodajući da za razliku od SAD-a i većine zemalja u Evropi, u mnogim zemljama Latinske Amerike slučajevi zaraženih i smrti se svakodnevno povećavaju.
Dvije najnaseljenije države Latinske Amerike, Brazil i Meksiko, zabilježile su najveći broj smrtnih slučajeva, više od 49.000 i 20.000 pojedinačno. Peru ima šesti najveći broj prijavljenih slučajeva na svijetu i više od 7.800 potvrda o smrtnim slučajevima. Čile svakodnevno izvještava o hiljadama novih slučajeva korona virusa pri čemu je umrlo više od 4.200 ljudi. Ekvador je zabilježio najviše smrtnih slučajeva po glavi stanovnika u regiji - oko 24 na 100.000 ljudi.
Gledajući Brazil, Meksiko i Peru u poređenju s tri najteže pogođene zemlje u Evropi u pogledu smrtnosti - Velikoj Britaniji, Italiji i Francuskoj – može se vidjeti da dok smrtnost u evropskim zemljama opada, u latinoameričkim zemljama ona svakodnevno raste te da se približno udvostručuje svake dvije do tri nedjelje. Studija sa Univerziteta u Vašingtonu upozorila je da bi se broj umrlih u Brazilu mogao popeti na 125.000 do početka avgusta - to je otprilike trostruko povećanje u odnosu na trenutni zabilježeni broj.
Iako broj smrtnih slučajeva u Latinskoj Americi nije veći od broja smrti zabilježenih u Evropi i SAD, testiranje u ovoj regiji nije ni blizu široko rasprostranjeno i moguće je da se svi smrtni slučajevi ne prijavljuju i da će mnogi slučajevi biti nedijagnostifikovani, naglašava BBC.
Čile ima jednu od najvećih stopa testiranja u Latinskoj Americi - oko 47 testova na 1.000 ljudi. No, testiranje u cijeloj regiji znatno je ispod ostalih dijelova svijeta. Meksiko je izvršio oko tri ispitivanja na 1.000 ljudi, u poređenju s oko 75 na 1.000 u SAD-u. Brazil također ima nisku stopu testiranja, a prema istraživanju Medicinskog fakulteta sa Univerziteta u Sao Paulu, broj infekcija mogao bi biti čak 15 puta veći od službenog broja.
Korupcija i profit
Iako je Latinska Amerika postala epicentar pandemije, uz porast smrti i infekcija, napore za suzbijanje krize potkopao je niz korupcijskih skandala, piše Njujork tajms (The New York Times) ističući da je na desetine javnih službenika i biznismena optuženo za iskorištavanje krize zarad ličnog bogaćenja. Neki su dijelovi opreme bili toliko pogrešni da su postali beskorisni - a možda su pridonijeli još većoj bolesti i smrti, dodaje list.
Istrage o prevarama u poslovima koji se tiču medicinske opreme, uključujući maske, dezinfekciona sredstva i respiratore, dosegle su najviše nivoe vlasti. Bivši ministar bolivijskog zdravstva nalazi se u kućnom pritvoru čekajući suđenje zbog optužbi za korupciju nakon što je ministarstvo platilo milion dolara više od početne cijene za 170 respiratora - koji nisu ni radili kako treba.
U Kolumbiji, dodaje američki list, glavni inspektor istražuje izvještaje da je više od 100 donatora političkih kampanja dobilo unosne ugovore za pružanje hitne isporuke za vrijeme pandemije. U Brazilu, koji ima drugi najveći broj smrtnih slučajeva od korona virusa nakon Sjedinjenih Država, vladini službenici u najmanje sedam država su pod istragom zbog sumnje da su zloupotrijebili više od 200 miliona dolara javnih sredstava tokom krize.
Prošlog mjeseca, tužioci u Ekvadoru objavili su da su identifikovali kriminalnu grupu koja se posvađala s zdravstvenim zvaničnicima kako bi dobili ugovor o prodaji vreća za tijela bolnicama po 13 puta većoj od stvarne cijene. Tada je jedan od upućenih ljudi, Daniel Salcedo, pobjegao iz Ekvadora u malom avionu koji se srušio u Peruu i koji se sada oporavlja u pritvoru ekvadorske policije.
Korona virus testira zemlje koje su se ranije borile s korupcijom, no pandemija je proširila mogućnosti da se javni službenici u Latinskoj Americi nađu u državnim blagajnama, kažu stručnjaci za korupciju. Proglašavajući vanredno stanje, naglašava Njujork tajms, nekoliko zemalja je suspendovalo neke propise koji uređuju javne ugovore, pauzirali su skuštinske sjednice ili ukinuli pravila koja zahtijevaju veću transparentnost.
Nedostatak hrane kao dodatni problem
Osim što se korona virus ubrzano širi Latinskom Amerikom, regiji prijeti "pandemija gladi" upozorile su Ujedinjene nacije (UN) istaknuvši da zdravstvena kriza može dovesti oko 40 miliona ljudi u neizvjesnost za ospkrbu hranom, piše agencija Frans pres (Agence France-Presse).
UN-ov Svjetski program za hranu (WFP) je sredinom juna saopštio da se u 11 zemalja u kojima djeluje u regiji broj osoba suočenih s ozbiljnim nedostatkom hrane povećao s 3,4 miliona na početku godine na 14 miliona.
Ali, uključivanje osoba s umjerenim nedostatkom hrane poraslo je na oko 40 miliona zbog društveno-ekonomskog uticaja pandemije, rekao je u Mikel Bereto (Miguel Barreto), regionalni direktor WFP-a za Latinsku Ameriku i Karibe.
Bereto je kazao da pored zabrinutosti zbog zdravstvenog trenda koji ukazuje na svakodnevno povećanje broja oboljelih i umrlih od COVID-19, vijesti nisu dobre ni po pitanju sigurnosti hrane, te da je potrebno brzo djelovati kako kako bi se spriječilo da "kriza ne postane i pandemija gladi".
Bonus video:
