Naučnici tek počinju da shvataju širok spektar zdravstvenih problema koje izaziva novi koronavirus, od kojih neki mogu dugotrajno da djeluju na pacijente i zdravstvene sisteme, kažu ljekari i eksperti za zarazne bolesti.
Pored respiratornih problema, virus koji izaziva kovid-19 napada mnoge sisteme organa i u nekim slučajevima dovodi do katastrofalne štete.
„Mislili smo da je to samo respiratorni virus. Ispostavilo se da napada pankreas, srce, jetru, mozak, bubrege i druge organe. Nismo bili svjesni toga u početku,“ kaže za Rojters kardiolog Erik Topol, direktor Instituta Scripps Research Translational u La Džoli u Kaliforniji.
Pored respiratornih tegoba, kod oboljelih od kovida-19 može doći do poremeća sa zgrušavanjem krvi i moždanog udara, te ekstremnog zapaljenja koje napada više organskih sistema. Virus takođe može izazvati neurološke komplikacije koje variraju od glavobolje, vrtoglavice i gubitka ukusa ili mirisa do napada i dezorijentisanosti. A oporavak može biti spor, nepotpun i skup, sa ogromnim uticajem na kvalitet života.
Virus i dalje bjesni i očekuje se da narednih dana broj zaraženih širom svijeta dostigne deset miliona, a broj smrtnih slučajeva 500 hiljada. SAD su i dalje epicentar pandemije, a broj zaraženih raste alarmantnim tempom u državama poput Arizone, Floride i Teksasa. Još nema pouzdane terapije za kovid-19, a naučnike najmanje nekoliko mjeseci dijeli od djelotvorne vakcine.
Široke i raznolike manifestacije kovida-19 su donekle jedinstvene, kaže doktorica Sadija Kan, koja radio kao kardiolog u centru Northwestern Medicine u Čikagu.
Kada je u pitanju grip, srčani bolesnici su takođe izloženi većem riziku od komplikacija, izjavila je Kan za Rojters. U vezi sa ovim virusom, iznenađujući je obim komplikacija koje se dešavaju izvan pluća. Kan predviđa velike izdatke za zdravstvo i teret za pojedince koji su preživjeli kovid-19.
Pacijenti koji su nedjeljama bili na odjeljenju intenzivne njege ili na respiratoru moraće da provedu puno vremena na rehabilitaciji da bi povratili pokretljivost i snagu, navodi Rojters.
„Može biti potrebno do sedam dana za svaki dan proveden u bolnici da bi se vratila prvobitna snaga. „Što ste stariji, to je teže, i možda nikad ne povratiti isti nivo fukcija,“ rekla je Kan.
Dok je pažnja uglavnom bila usmjerena na manjinu pacijenata sa teškim simptomima, ljekari se sve usredsređuju na potrebe pacijenata kojima nije bila potrebna hospitalizacija, ali su tegobe trajale mjesecima pošto su se zarazili. Džej Batler iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, rekao je novinarima ove nedjelje da se rade studije sa ciljem razumijevanja dugoročnih efekata zaraze.
„Čujemo izvještaje o ljudima koji imaju trajni umor, kratak dah. Teško je reći koliko će to trajati,“ rekao je Batler.
Dok simptomi koronavirusa tipično traju dvije ili tri nedjelje, otprilike svaki deseti pacijent ima produžene simptome, kaže doktorica Helen Solzberi sa Univerziteta Oksford.
Ona je istakla da mnogi njeni pacijenti imaju uredne rendgenske snimke pluća i nemaju znakove upale, ali se ipak ne vraćaju u normalu.
„Ako ste ranije trčali pet kilometara tri puta nedjeljno, a sada ostanete bez daha dok se penjete uz stepenice, ili ako neprekidno kašljete i previše ste iscrpljeni da bi ste se vratili na posao, veoma je realan strah da više nikad nećete povratiti prethodno zdravstveno stanje,“ napisala je Solzberi u „Britanskom medicinskom žurnalu“.
Doktor Igor Koralnik, šef klinike za neuro-infektivne bolesti u centru Northwestern Medicine, otkrio je da je polovina oboljenih od kovida-19 koji su hospitalizovani, imala neurološke komplikacije, kao što su vrtoglavica, smanjena budnost, otežano koncentrisanje, poremećaji čula mirisa i ukusa, napadi, moždani udari, slabost i bolovi u mišićima.
Koralnik je počeo da proučava da li su ti neurološki problemi privremeni ili trajni.
Sadija Kan vidi paralele sa HIV-om, virusom koji izaziva sidu. U početku je fokus uglavnom bio na smrtnim slučajevima.
„Posljednjih godina smo veoma usredsređeni na kardiovaskularne komplikacije osoba koje su preživjele HIV,“ kazala je Kan.
Ljekari sada mnogo sigurniji
Doktorica Gopi Patel se sjeća kako je bila bespomoćna kada su u martu pacijenti preplavili njenu bolnicu Mount Sinai u Njujorku.
Smjernice za terapiju su bile oskudne, a medicinske studije su sprovođene tako brzo da im se nije moglo uvijek vjerovati.
„Stajala sam ispred pacijenta i gledala kako jedva diše, pitajući se šta da mu dam?“ kaže Patel, koja je infektolog.
I dalje nema jednostavnog odgovora na to pitanje, ali se puno toga promijenilo za šest mjeseci otkad je virus počeo da zahvata svijet, piše Rojters.
Ljekari kažu da su naučili dovoljno o virusu da bi riješili neke ključne probleme kod mnogih pacijenata. Sada su mnogo sigurniji nego u haotičnim prvim nedjeljama pandemije, kada su se oslanjali samo na instinkt.
„Dobro smo pripremljeni za drugi talas. Puno toga smo saznali,“ kaže Patel. Rojters navodi da ljekari sada imaju:
*Jasniju sliku o nuspojavama, poput zgrušavanja krvi i otkazivanja bubrega
*Bolje razumijevanje kako da pomognu pacijentima koji otežano dišu
*Više informacija o tome koja terapije djeluje kod različitih vrsta pacijenta Takođe su dobili dodatnu pomoć u borbi protiv kovida, uključujući:
*Rasprostranjeno testiranje
*Obećavajuću novu terapiju poput konvalescentne plazme, antivirusnih ljekova i steroida
*Sve širi spektar medicinskih istraživanja i dokaza, koje ljekari dijele između institucija, a ponekad preko okeana
Bonus video:
