Ako se napori za oporavak tokom prve runde koronavirusa mogu smatrati ekonomskim ekvivalentom taktike „šokiraj i zastraši“, novi planovi koje razvijaju najveće svjetske ekonomije za pružanje pomoći preduzećima i potrošačima imaju ciljaniji i više taktični pristup.
Vlade širom svijeta nastupile su snažno i brzo u prvim naporima kako bi ublažile ekonomski udarac od globalne pandemije, upumpavši oko 10 biliona dolara u okviru planova potrošnje tokom juna mjeseca, procjenjuje Međunarodno monetarni fond. Centralne banke su to dodatno pojačale smanjenjem kamatnih stopa, kupovinom obveznica i nizom drugih kreditnih programa.
Međutim u trenutku kada se predsjednik SAD liječi pošto mu je dijagnostifikovan kovid-19 a broj slučajeva raste u Evropi i Sjedinjenim Državama, jasno je da je ekonomski oporavak daleko. Zvaničnici vlada i centralnih banaka sada osmišljavaju ciljane programe koji bi trebalo da pomognu industrijama i ljudima koji su na najvećem udaru globalnog prevrata a koji imaju šanse da opstanu.
Dok su desetine miliona ljudi i dalje bez posla, druga runda vladine pomoći takođe će iznositi bilione dolara, navodi Rojters. Velike industrije ostaju pod stresom od ograničenja uvedenih na proljeće u naporima da se zaustavi širenje zaraze, a povjerenje javnosti u rutinske aktivnosti poput odlaska u restoran nije povraćeno.
Ovog puta, zvaničnici računaju na to da mogu potisnuti virus bez strogog zaključavanja, što bi u idealnim uslovima omogućilo globalne ekonomije. Njihovi rizični postupci će odlučiti da li svijet u 2021. godinu ulazi kroz oporavak i u stanju da u potpunosti iskoristi uspješnu vakcinu - ili će pasti u još dublji ponor.
Porast broja zaraženih „dovodi vlade u nezavidnu poziciju u kojoj pokušavaju da ograniče štetu po javno zdravlje, a da pritom izbjegnu stroge mjere koje ograničavaju ekonomski i socijalni život, naveo je Kevin Loeni iz kompanije Fathon Consulting.
„Svi lideri će biti primorani da popuste sa ograničavanjem i suzbijanjem. Suzbijanje je bila taktika skoro cijelog proljeća. Teško da će se to ponovo desiti“.
Zajedno sa naporima za suzbijanje minusa, globalna ekonomska reakcija prošlog proljeća je bila bez presedana pošto su centralne banke i vlade odobrile vanredne programe za ubrizgavanje novca onima čiji su poslovi ugroženi, obezbijedili su jeftine kredite i podržali širok spektar finansijskih tržišta i ekonomskih sektora kupovinom obveznica i kreditima. MMF procjenjuje da uprkos globalnoj fiskalnoj potrošnji od 10 biliona dolara još oko dva biliona nedostaju kako bi nadomjestili rupu koju je koronavirus napravio u svjetskoj ekonomiji, dok globalna proizvodnja ove godine bilježi pad od 4,9 odsto.
Ne očekuje se da velike svjetske centralne banke učine još puno toga naročito poslije agresivnih koraka koji su već preduzele, mada američke Federalne rezerve i Banka Engleske i dalje razmatraju novu kupovinu obveznica i mogućnost upotrebe negativnih kamatnih stopa.
Usljed toga prepušteno je fiskalnim vlastima da popune praznine, osmišljavajući pomoć onima kojima je i dalje potrebna, a sve to pod pretpostavkom da ekonomije neće biti ponovi primorane da idu u hiberanaciju.
Dakle, ukoliko se politika na proljeće svodila na što brže ubrizgavanje novca, uglavnom bez obaveza, sada su napori više fokusirani.
U Ujedinjenom Kraljevstvu to podrazumijeva program koji će umjesto pređašnjeg sveobuhvatnog plana sada podržati „održiva“ radna mjesta - što je korak za koji zvaničnici priznaju da će ostaviti neke ljude na cjedilu ali će pomoći u tranziciji na svijet poslije pandemije.
„Izvori našeg ekonomskog rasta i vrsta radnih mjesta koje stvaramo prilagodiće se novoj normali. Potrebno je prilagoditi i naš plan“, kazao je nedavno britanski ministar finansija Riši Sunak. „Dok se ekonomija otvara suštinski je pogrešno zadržavati ljude na radnim mjestima koja postoje samo zahvaljujući podršci vlade“.
Dok broj zaraženih od kovida-19 obara rekorde u Francuskoj, tamošnja vlada je obezbijedila dodatnu gotovinu samo onim preduzećima koja pogađaju nova ograničenja poput teretana, pozorišta, kafića u najteže pogođenim regionima. Mada Njemačka takođe bilježi rast oboljelih, njena ekonomska reakcija je bila više usmjerena na budućnost, sa programima koji su osmišljeni do kraja godine a u pojedinim slučajevima nastavljaju se i na 2021.
Pošto je ekonomski oporavak i dalje neizvjestan a strahovi od ponovnog izbijanja zaraze prisutni, japanski zvaničnici tvrde da su spremni da pruže nove fiskalne stimulanse kako bi ublažili udarac, mada je će biti smanjeni u odnosu na ranije napore.
U Vašingtonu, obnovljeni su pregovori o većoj potrošnji između demokratskih lidera i Trampove administracije. Međutim ministar finansija Stiven Mnučin je kazao da želi da nova potrošnja bude usmjerena na mala preduzeća i na programe za „djecu i radna mjesta“ umjesto široke potrošnje uz malo obaveza, kao što je to bio slučaj sa paketom pomoći od 2,6 biliona.
Mark Zandi, glavni ekonomista u Moody’s Analytics, kazao je da ukoliko novi paket pomoći vlade ne bude odobren ove godine, američka ekonomija bi mogla zabilježiti pad u četvrtom kvartalu i u sljedećoj godini, čime bi se oporavak, koji je bio brži od očekivanog, pretvorio u pad i ponovo bi došlo do visoke nezaposlenosti.
Bonus video:
