NATO se mora ozbiljnije pozabaviti Kinom i njenim vojnim usponom, mada će Rusija ostati glavni rival Alijanse tokom naredne decenije, navodi se u izvještaju o reformi Atlantskog saveza.
Izvještaj „NATO 2030“, koji je pripremila grupa takozvanih „mudraca“ i koji sadrži 138 predloga, objavljen je u trenutku kada rastu sumnje povodom svrhe i važnosti saveza kojeg je francuski predsjednik Emanuel Makron prošle godine nazvao „klinički mrtvim“.
„Kina više nije benigni trgovinski partner kakvom se Zapad nadao. Ona je sila u usponu vijeka i NATO se tome mora prilagoditi“, kazao je za Rojters jedan NATO diplomata koji je imao uvid u izvještaj, ukazujući na kineske aktivnosti u Arktiku i Africi i na njene velike investicije u evropsku infrastrukturu.
Dio reakcije NATO-a treba da bude u očuvanje tehnološke prednosti u odnosu na Kinu, zaštiti kompjuterskih mreža i infrastrukture, kazao je diplomata citirajući izvještaj mada sve preporuke neće biti usvojene.
NATO koji ima 30 članica, takođe, može da unaprijedi odnose sa državama koje nijesu dio Alijanse poput Australije i da se više fokusira na odvraćanje u svemiru, gdje Kina razvija sredstva, sugeriše se u izvještaju.
U jučerašnjim komentarima uoči objavljivanja izvještaja, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je kazao da uspon Kine predstavlja „važne izazove za naše društvo“.
„Kina masovno investira u novo oružje. Približava nam se, počev od Arktika do Afrike. Kina ne dijeli naše vrijednosti i pokušava da zastraši naše zemlje“, kazao je on na konferenciji za novinare, pozivajući saveznice da usaglase stav na ovu temu.
Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je juče da Evropa u ophođenju sa Kinom mora da drži do svojih vrijednosti, međutim, imajuću i vidu populaciju i ekonomsku važnost Kine, uvijek će biti balansiranja i odricanja kada su u pitanju evropski interesi i njene vrijednosti.
Merkelova je govorila na onlajn konferenciji tokom koje su pojedini učesnici zahtijevali da pokaže oštriji stav povodom kršenja ljudskih prava u Kini. „Treba da definišemo naše evropske interese, a to uključuje i zajednički teren sa Kinom u oblastima spoljne, ekonomske i digitalne politike“. „Izazov narednih godina u vezi sa Kinom je u pronalaženju dobre ravnoteže između borbe za naše vrijednosti i borbe za naše interese“, kazala je Merkelova.
Sa druge strane, u izvještaju „mudraca“ navodi se da NATO treba da razmotri da uključi Kinu u zvanični dokument master strategije NATO-a, takozvani „strateški koncept“, mada Kina nije imenovana kao neprijatelj.
U drugim preporukama, izvještaj sugeriše da se ministri inostranih poslova NATO-a redovnije sastaju i pozvaće na jačanje uloge generalnog sekretara kao međunarodnog posrednika. Ministri NATO-a će na današnjem sastanku razgovarati o izvještaju prije nego što on sljedeće godine bude predstavljen šefovima država i vlada.
Iako je era politike „Amerika na prvom mjestu“ koju forsira predsjednik SAD Donald Tramp pri kraju, a Evropljani pozdravljaju izbor Džoa Bajdena, tenzije oko sposobnosti NATO-a da djeluje ostaju.
NATO, osnovan 1949. kako bi obuzdao vojnu prijetnju Sovjetskog Saveza, takođe se suočio sa pozivima da učini više na Bliskom istoku. Međutim, istočnoevropske saveznice, koje se plaše Rusije nakon što je Moskva 2014. pripojila Krim od Ukrajine, ne podržavaju preusmjeravanje velikog dijela resursa sa suštinske misije NATO-a, a to je odbrana Evrope. Infobox (): Neumjestan zahtjev za povišicu plata zaposlenih u NATO-u NATO je tražio od članica više novca kako bi finansirao povišicu plata za zaposlene, što je zahtjev koji su pojedine članice Alijanse odbile smatrajući ga nerealnim imajući u vidu slabljenje ekonomija zbog pandemije, kazali su za Rojters diplomatski izvori.
Povišica od oko 2,2 odsto bila bi najveća u zadnje četiri godine i predložena je u trenutku kada vojni savez treba da se dogovori o budžetu za 2021, a evropske ekonomije se suočavaju sa najvećom krizom od Drugog svjetskog rata.
„U jeku ekonomske krize zbog pandemije oni traže još novca za instituciju u kojoj je najniža plata 4000 eura. To je smiješno“, kazao je za Rojters jedan evropski diplomata. „Tražiti od država da povećaju doprinose zbog povišice plata tokom kovida-19 je neodgovorno“.
Prema riječima jednog diplomate, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je o platama razgovarao sa ministrima diplomatija Španije i Italije 27. novembra i kod njih je naišao na žestok otpor, a jedan izvor britanske agencije je kazao da je španski ministar kategorično odbio predlog. „Oni (NATO) kao da su izgubili dodir sa realnošću. Imajući u vidu visinu njihovih primanja, ovo je prilično šokantno. Druge međunarodne organizacije to ne rade tokom pandemije“, kazao je evropski diplomata. Prema istraživanju Pju centra prošle godine, Španija je među državama čiji su građani najmanje naklonjeni NATO-u.
Oko 1000 civila radi za NATO u međunarodnoj postavci, koja se sastoji isključivo od državljana članica alijanse. Oni pružaju savjete, smjernice i administrativnu podršku nacionalnim delegacijama u NATO sjedištu.
Bonus video:
