Novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden, koji je obećao da će “vratiti dušu Americi”, pozvao je juče na jedinstvo nacije.
Njegova jučerašnja inauguracija je zenit pedesetogodišnje karijere u javnoj službi, ali je suočen sa problemima koji bi bili izazov i za najiskusnijeg političara.
Malo koji predsjednik SAD je preuzeo dužnost u ovakvim okolnostima - pandemija koja i dalje bjesni, prijetnja od oružane pobune i prkosni bivši predsjednik koji je suočen sa suđenjem u Senatu zbog ohrabrivanja napada na prijestonicu svoje države.
Demokrata Bajden će predsjedavati duboko podijeljenim biračkim tijelom, pri čemu milioni Amerikanaca i dalje vjeruju u tvrdnje poraženog republikanca Donalda Trampa da su izbori pokradeni, i podijeljenim Kongresom, gdje se očekuje blokada njegovih inicijativa.
Bajden želi da Kongres djeluje brzo. Njegov tim vjeruje da su najefikasniji način za spuštanje političke temperature rezultati, a ne retorika. Tu se prije svega misli na usvajanje paketa pomoći u pandemiji u iznosu od 1,9 biliona dolara koji je Bajden predložio kao prvi korak za stabilizovanju ekonomije, otvaranje škola i ubrzavanje vakcinacije širom zemlje.
Postoji izlaz
Javnost želi da vidi funkcionalnu vladu koja daje rezultate, rekao je agenciji Rojters jedan Bajdenov savjetnik, dodavši da je veliki broj Trampovih glasača pogođen pandemijom.
“Postoji izlaz iz ovog mraka, ali će nam trebati podrška Kongresa,” izjavio je za Rojters drugi savjetnik novog predsjednika.
Bajden (78) je postao najstariji predsjednik u istoriji SAD. Položio je zakletvu u Vašingtonu koji je zbog dvostruke opasnosti - građanskih nemira i kovida-19, podsjećao na vojni kamp, sa pustim ulicama.
Istoričar Daglas Brinkli sa Rajs univerziteta uporedio je Bajdenovu inauguraciju sa onom Abrahama Linkolna 1861, kada su SAD bile na ivici Građanskog rata, a novi predsjednik suočen sa prijetnjama atentatom.
“U vazduhu je bio miris nasilja”, rekao je Brinkli za Rojters.
SAD trenutno nisu na takvoj stranputici, dodao je Brinkli. Međutim, opsada Kapitola baciće sjenku na prve dane njegovog mandata. Nakon što ga je Predstavnički dom opozvao zbog podsticanja napada 6. januara, Tramp je suočen sa suđenjem u Senatu koje prijeti da u startu podrije Bajdenovu agendu i odgodi glasanje za potvrdu njegovih kandidata za izvršnu vlast.
”Zavadi pa vladaj”
Tramp nije stvorio gorke podjele koje danas definišu američki život, ali je mnoge od njih iskoristio da izgradi svoju bazu moći. Obećavao je da će poboljšati položaj radničke klase koju je, kako je govorio, zanemario establišment u Vašingtonu.
Nakon njegovog odlaska iz Bijele kuće, Amerikanci su politički i kulturno otuđeniji nego kad je došao na funkciju.
“Tužno je, ali to je prirodni ishod istorije zavadi pa vladaj” u američkim rasnim odnosima”, kazao je istaknuti borac za ljudska prava Vilijam Barber.
Konzervativni aktivista Aleks Bruesevic kaže da je Tramp i dalje ima podršku birača iz radničke klase. “Oni su se osjećali kao da su zaboravljeni. A predsjednik je rekao ‘Niste više zaboravljeni’,” rekao je Bruesevic.
Ekonomija je tokom Trampovog mandata rasla brže nego za vrijeme njegovog prethodnika Baraka Obame, a stopa nezaposlenosti je rekordno opala.
Međutim, jaka ekonomija, za koju se nadao da će biti njegov glavni adut za osvajanje još jednog mandata, poharana je u talasu zatvaranja zbog pandemije, što je gurnulo zemlju u najgoru krizu u posljednjih skoro sto godina.
Nacionalni dug, koji je porastao tokom njegovom mandata, uvećan je još više u posljednjoj godini.
Pobijedila je demokratija
Bajden je u jučerašnjem inauguralnom govoru rekao da nova administracija nije pobjeda nekog kandidata, nego pobjeda američke demokratije. Dodao je da se mora učiniti više na izlječenju nacije.
On je ušao u Bijelu kuću sa podrškom većom od one koju je Tramp uživao. Naklonjeno mu je malo više od polovine države - 53 odsto, prema anketi Rojters/Ipsos. Kada je došao na funkciju prije četiri godine, Tramp je uživao podršku 46 odsto građana.
Dobra vijest za Bajdena je ta što veći dio javnosti želi da on ima produktivan odnos sa Kongresom, kaže Mo Eleiti, direktor Instituta za politiku i javnu službu na Univerzitetu Džordžtaun.
Bajdenova spremnost da sarađuje sa Kongresom je zaokret u odnosu na situaciju od prije četiri godine.
Tramp, novajlija u politici, bio je u sukobu sa zakonodavnim procesom i često je odbijao da postavi svoje prioritete u pregovorima. Borio se da iskoristi moć vlade za ostvarivanje svojih političkih ciljeva, ističe Rojters.
Bajden je, sa druge strane, proveo 35 godina kao senator iz Delavera, a potom osam godina kao Obamin potpredsjednik.
Ipak, s obzirom na to da demokrate imaju tijesne većine u Predstavničkom domu i Senatu, on će imati malo manevarskog prostora. Da bi bilo kakva opsežnija mjera prošla Senat, biće potrebna podrška republikanaca, od kojih su neki već izrazili sumnju u iznos paketa za pomoć u pandemiji.
Odnos između Bajdena i lidera republikanaca u Senatu, Miča Mekonela, odmah će biti stavljen na probu. Mekonel ima inicijativu da radi sa Bajdenom na paketu pomoći, rekao je Dag Hej, bivši zvaničnik Republikanskog nacionalnog komiteta.
“Čitave industrije se gase: turizam, avioprevoz, restorani. To dotiče svaku zajednicu u zemlji.”
Rojters navodi da je Bajdenov tim možda zakomplikovao stvari time što je u paket uvrstio liberalne prioritete poput federalne minimalne zarade od 15 dolara, što bi moglo otuđiti neke republikance u zemlji gdje ona iznosi 7,25 dolara.
Lakše bez pakosnih tvitova
Ono na čemu Bajden može biti zahvalan je to što Tramp neće moći na Tviteru da pravi pakosti od prvog dana, ocjenjuje Rojters. Iako se očekuje da bivši predsjednik ostane politička snaga, trajnim gašenjem naloga je uveliko smanjen njegov kapacitet da otežava život svom nasljedniku.
Istoričar Brinkli kaže da je s obzirom na veliku napetost u američkoj javnosti zbog napada na Kapitol i nakon što je Tramp nedjeljama pokušavao da ospori ishod izbora, Bajden puno postigao samim polaganjem zakletve.
“Ovo je bila dugačka politička godina i došlo je do zamora. Olakšanje zbog činjenice da imamo novog predsjednika uveliko će ublažiti strepnju”, rekao je Brinkli.
Nijedan američki predsjednik u moderno doba nije imao niži rejting od Trampa kada je napustio Bijelu kuću.
Prema anketi centra Pju risrč, samo 29 odsto Amerikanaca odobrava njegovu ulogu na funkciji, što je najniži rejting njegovog mandata i pad od devet procentnih poena od avgusta. Anketa sprovedena između 8. i 12. januara pokazala je da 68 odsto Amerikanaca ne želi da Tramp ostane značajna politička figura po izlasku iz Bijele kuće.
Krhka globalna reputacija
Kada su Trampovi sljedbenici upali u sjedište Kongresa, države sa upitnim demokratskim kredibilitetom iskoristile su šansu da osude Ameriku, poručujući da nema moralno pravo da drži lekcije svijetu. To je naglasilo krhkost globalne reputacije SAD.
“Ne budimo naivni, puno štete je naneseno američkom imidžu u posljednje četiri godine, konkretnije ovo što se desilo 6. januara”, rekao je Dejvid O’Salivan, bivši ambasador Evropske unije u Vašingtonu.
Bajden je obećao da će popraviti narušene strateške saveze, istovremeno pokušavajući da ponovo uspostavi liderstvo SAD na polju klimatskih promjena i istaknutiju ulogu u globalnom odgovoru na koronavirus.
Međutim, veterani diplomatije i spoljnopolitički eksperti kažu da će duboko podijeljeno društvo otežati posao Bajdenu i odvratiti ga od mukotrpnog rada na obnavljanju američkog liderstva.
Bajdenov tim vjeruje da nasilje u Kapitolu naglašava jednu od njegovih glavnih poruka prije stupanja na dužnost: da američka domaća i spoljna politika ne mogu biti potpuno odvojene.
Bajden je rekao da će se SAD ponovo posvetiti NATO-u i okupiti lidere demokratija u prvoj godini njegovog mandata kako bi se suprotstavili usponu autoritarizma širom svijeta.
Međutim, američke diplomate će se vjerovatno suočiti sa optužbama za licemjerje kada prozivaju vlade zbog nepoštovanja demokratskih normi.
“To će oslabiti američku riječ”, kaže Žerar Aro, bivši francuski ambasador u Vašingtonu. “Svaki put kada krenu da drže lekcije svijetu... biće ljudi koji će pokušati da ih spuste na zemlju. To će iskoristiti negativci”.
Toni Blinken, novi američki državni sekretar, kazao je da će Americi biti potrebna poniznost i samopouzdanje u odnosima sa svijetom.
“Poniznost jer imamo da uradimo puno posla kod kuće na jačanju našeg položaja u svijetu... Nijedan veliki izazov sa kojim smo suočeni ne može riješiti jedna zemlja samostalno - čak i ako je moćna kao SAD... Ali, takođe ćemo djelovati sa uvjerenjem da Amerika u svom najboljem izdanju i dalje ima veću sposobnost od bilo koje druge države na planeti da pokrene druge za veće dobro”, rekao je Blinken.
EU se raduje “prijatelju” u Bijeloj kući
Predsjednica izvršnog tijela Evropske unije izjavila je juče da se raduje tome da ima prijatelja u Bijeloj kući koji sa Evropom može sarađivati u borbi protiv klimatskih promjena, pandemije koronavirusa i na obnavljanju multilateralizma.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je kazala da se nada da će Bajden udružiti snage sa EU u nametanju pravnih standarda i normi digitalnom svijetu, kako bi se obuzdale mržnja i laži.
“Danas je dobar dan za demokratiju. SAD su se suočile sa ogromnim izazovima i - izdržale su. Osjećam veliko olakšanje što Džo Bajden danas polaže zakletvu kao predsjednik i ulazi u Bijelu kuću. Znam da puno ljudi u Njemačkoj ima isti osjećaj”, kazao je njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer.
Britanski premijer Boris Džonson je poručio da se raduje saradnji sa Bajdenom “na jačanju partnerstva između naših država i radu na zajedničkim prioritetima: od borbe protiv klimatskih promjena preko oporavka od pandemije do jačanja naše transatlantske bezbjednosti.
Španski premijer Pedro Sančez je rekao da Bajdenova pobjeda predstavlja “pobjedu demokratije nad ultradesnicom i njene tri metode - ogromne obmane, nacionalnih podjela i zloupotrebe, čak i nasilne, demokratskih institucija... Prije pet godina, mislili smo da je Tramp loša šala, ali smo nakon pet godina shvatili da je ugrozio ništa manje od najmoćnije svjetske demokratije”.
Bonus video:
