Plastika je na lošem glasu - s pravom. Međutim, plastika je i dalje neophodna za ambalažu mnog čega, pa i medicniskih proizvoda. Trenutno ima velikih problema sa isporukom, premalo je sirovina za proizvodnju plastike.
Korona pandemija je jasno pokazala koliko su krhki globalni lanci snadjevanja. Poblema ima i sa toliko jednostavnim proizvodima kao što je prozirna folija, koja u prodavnicama štiti meso i sir, jer i ona rezultat globalne saradnje.
Da bi foliju proizvele, većina kompanija njemačke industrije plastične ambalaže zavisi od drugih proizvoda, kao što je sirova nafta. Naftne i hemijske kompanije sa proizvodnimn pogonima u Saudijskoj Arabiji, SAD, Kini i Evropi tako igraju važnu ulogu, pre nego što proizvođači folija krenu sa svojim poslom.
„Uzdrmani lanci isporuke"
„Industrija plastične ambalaže je veoma umrežena u svijetu i veoma zavisna od odgovarajućih oblasti primjene, pa je samim tim i veoma pogođena ukoliko na nekim drugim mjestima nešto zapne“ kaže Mara Hanker, generalna direktorka Saveza proizvođača plastičnih ambalaža (IK). Trenutno je istovremeno „zapelo“ na mnogim mjestima. Toliko da su se u anketi početkom marta tri četvrtine kompanija požalile da je snabdjevanje sirovinama loše ili veoma loše.
Mjesec dana kasnije, kratko prije nego što su objavljeni rezultati jedne druge ankete, situacija se nije popravila: „Još uvijek je teško doći do sirovina. A tamo gdje mogu da se dobiju su veoma skupe“, kaže za DW Mara Hanker.
Skok cijena
U prva tri mjeseca ove godine znatno su poskupjele važne sirovine koje koristi industrija ambalaže. Polietilen je recimo poskupio više od 35 odsto. Druge sirovine, kao što je poliuretan (PUR) u posljednjih godinu dana su poskupjele za 50 odsto.
To naravno vrši pritisak na marže proizvođača ambalaže. “Ali većina njih bi bila srećna kada bi uopšte imali dovoljno materijala za usluživanje svojih kupaca”, kazala je Hanker. I iz krovnog udruženja proizvođača ambalaža (GKV) govore o velikim problemima u lancu isporuke sirovina.
Zbog nedostatka sirovina, neke kompanije su zato bile prinuđene da smanje proizvodnju, poput onih koje proizvode PVC folije. Druge razmatraju mogućnost prelaska na alternativnu plastiku, ali to nije samo tehnički izazov, već je povezano sa raznim vrstama propisa, posebno kada je riječ o prehrambenom sektoru.
Manja proizvodnja, veća potražnja
Kako je uopšte došlo do te nestašice? Glavni razlog je korona pandemija, koja je potpuno poremetlila svjetsku privredu i lance snabdjevanja, naglašava Hanker. Recimo brodski saobraćaj: teretni brodovi su najprije bili prazni po lukama, a onda su vrtoglavo skočile cijene brodskih kontejnera.
S obzirom da je sve ukazivalo na zatišje, mnogi proizvođači sirovina su procjenili da je to pravo vrijeme sa servisiranje svojih pogona. „Takva servisiranja se planiraju pola godine unaprijed“, kaže Hanker. Taj proces traje dugo, ponekad i više mjeseci.
„Takvo jedno postrojenje ne može jedne nedjelje da se isključi, a druge da se ponovo pokrene.“
Pored toga, došlo je i do prekida proizvodnje, što može da se pripiše i višoj sili, kao što su recimo zimske oluje u SAD. Oko 80 odsto njemačkih kompanija je početkom marta priznalo da je time pogođeno.
I blokada Sueckog kanala, zbog nasukanog teretnog broda „Ever Given“, dodatno je poremetila lanac snabdjevanja.
I dok je sirovina nedostajalo, potražnja se povećala brže nego što se očekivalo. Jedan od razloga je privredni oporavak Kine. “
Tržište tamo cvjeta i trenutno sve guta”, kaže Hanker. U Njemačkoj su glavni potražioci automobilska i građevinska industrija.
Pogođen transport vakcina?
Nestašica se za sada najviše oseća kada je reč o folijama i ambalažama za hranu. Ali i u medicinskom sektoru ima poteškoća.
„Naše firme imaju velik problem sa nabavkom polistirola, koji je mnogima poznat kao stiropor. To je i materijal koji se trenutno koristi pri transportu vakcina.“ Zato je neophodno na vreme provjeriti da li su ti materijali dostupni.
Još neko vreme će potrajati dok se ne popravi situacija sa snabdjevanjem. Prognoze kompanija koje proizvode ambalaže se u svakom slučaju podudaraju sa prognozama o daljem razvoju pandemije.
„Većina naših članova pretpostavlja da će se situacija ponovo normalizovati najranije na jesen“, kaže Mara Hanker.
Bonus video:
