Kina se povezuje sa autokratskim partnerima poput Rusije i Irana, kao i sa ekonomski zavisnim regionalnim državama, dok sankcijama i prijetnjama pokušava da razbije saveze koje Sjedinjene Države grade protiv nje.
Rojters navodi da diplomate i analitičari tvrde da je za Peking zabrinjavajuće to što je Bajdenova administracija pridobila ostale demokratije da zauzmu čvršći stav prema globalno sve nametljivijoj Kini kada su u pitanju ljudska prava i regionalna bezbjednosna pitanja poput spornog Južnog kineskog mora.
„Kina se uvijek odlučno protivila američkoj blokovskoj politici duž ideoloških linija i okupljanju radi formiranja antikineskih klika“, navelo je kinesko ministarstvo inostranih poslova za Rojters. „Nadam se da relevantne države jasno vide svoje interese... i da neće dozvoliti da ih svedu na antikineske instrumente Sjedinjenih Država“, stoji u saopštenju.
Nakon prošlomjesečnih napetih pregovora između vodećih američkih i kineskih diplomata u Enkoridžu, djeluje da je Peking ubrzao približavanje državama kao što su Rusija, Iran i Sjeverna Koreja, koje su takođe na meti američkih sankcija.
„Kina je veoma zabrinuta zbog američke diplomatije saveza“, kazao je za britansku agenciju Li Mingđijang, profesor saradnik na S. Radžaratnam školi međunarodnih studija u Singapuru, ukazujući na kako je rekao pokušaje „zbližavanja“ sa vladama koje Zapad kritikuje. Nekoliko dana nakon sastanka na Aljasci, kineski državni kancelar Vang Ji primio je ruskog ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova, koji je pozvao Moskvu i Peking da se odupru „zapadnoj ideološkoj agendi“.
Nedjelju dana kasnije, Vang je otputovao u Iran i potpisao 25-godišnji ekonomski pakt, za koji je profesor Ši Jinhong za Univerziteta Renmin kazao da „izlaže svaku kinesku kompaniju koja učestvuje u paktu direktnim ili indirektnim američkim sankcijama“.
Predsjednik Si Đinping je u međuvremenu razmjenio poruke sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom pozivajući na dublje partnerstvo sa još jednom državom koja je na meti sankcija zbog ambicija prema nuklearnom oružju.
Kina takođe pokušava da privuče i ekonomski zavisne susjede. Vang je proteklih nedjelja bio domaćin šefovima diplomatije iz Indonezije, Malezije, Filipina, Singapura i Južne Koreje, podsjeća Rojters.
Li je kazao da će Peking održati obećanje da pomogne ovim državama da ožive njihove ekonomije nakon pandemije, zbog čega će one dobro razmisliti da li da stanu na stranu SAD.
Nakon što su filipinske diplomate i generali optužili Kinu da šalje brodove sa pripdanicima milicija u njihove vode, predsjednik Rodrigo Duterte je kazao da neće dozvoliti da teritorijalni sporovi u južnom kineskom moru stanu na put saradnji sa Kinom u oblasti vakcina i ekonomskog oporavka.
Bajden je nastavio da vrši pritisak na Peking povodom većine tema zbog kojih je Kina bila na meti Trampove administracije, ali je Bajdenova strategija više usmjerena na savezništva.
Na sastanku Bajdena i japanskog premijera Jošihide Suga prošlog petka, dvije države su predstavile jedinstveni front protiv kineske nametljivosti u niz oblasti počev od spornih ostrva u Južnom kineskom moru, do pitanja ljudskih prava u Hong Kongu u regionu Sinđijang.
Prošlog mjeseca Sjedinjene Države, Evropska unija, Britanija i Kanada uvele su koordinisane sankcije zbog niza izvještaja o prislinom radu u zapadnom kineskom regionu Sinđijang, dok je preko deset država optužilo Kinu da krije informacije u istrazi o porijeklu pandemije kovida-19.
Njemačka, Britanija, Holandija, Kanada i Francuska su se nedavno pridružile SAD i poslale ratne brodove preko spronog Južnog kineskog mora, ili su najavile da će to učiniti.
Vašington je takođe saopštio da želi „koordinisani pristup“ sa saveznicima o prisustvu na Zimskoj Olimpijadi u Pekingu 2022, usljed bojazni oko kršenja ljudskih prava što se naročito odnosi na tretman Ujgura i drugih muslimanskih manjina u Sinđijangu.
Kina je ljutito reagovala na demonstracije jedinstva saveznika Vašingtona, a kineske diplomate su Japan nazvale „vazalom“ a kanadskog premijera Džastina Trudoa „potrčkom“ Sjedinjenih Država.
Okosnica kineske strategije da oslabi ovo jedinstvo jeste ohrabrivanje američkih saveznika da nezavisno posluju sa Pekingom i da na prvo mjesto stave ekonomske dobiti.
Sa druge strane Peking je na sankcije EU kineskim zvaničnicima oko Sinđijanga reagovao neproporcionalno oštrim protivmjerama, tvrde analitičari, i potencijalno uništio dugoočekivani sporazum o investicijama.
Janka Ortel, direktorka Programa za Aziju u Evropskom savjetu za međunarodne odnose, vjeruje da je Peking spreman da žrtvuje ekonomske koristi za suštinske interese ukoliko ga savez SAD i EU bude ugrožavao.
Si je u nedavnom telefonskom razgovoru sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel poručio da se nada da će „EU donijeti ispravnu odluku o svojoj nezavisnosti“.
Međutim, Kini su i dalje potrebne evropska tehnologija i investicije, kazao je Jerg Vitke, predsjednik Evropske trgovinske komore u Kini. „Uprkos sankcijama oni i dalje razgovaraju sa nama, posao se nastavlja, i to je ohrabrujuće“.
Peking nije odustao od ubjeđivanja Vašingtona da je saradnja bolja od rivalstva, kao što je demonstrirao i prošle nedjelje kada je uvjeravao američkog izaslanika za klimu Džona Kerija o podršci bajdenovom virtuelnom klimatskom samitu koji se održava ove nedjelje.
„Kina se nada da će Vašington uvidjeti da je u interesu SAD da ima Kinu za prijatelja a ne za neprijatelja“, kazao je Vang Ven, profesor sa Renmin univerziteta u Kini.
Bonus video:
