Predsjednik Sjedinjenih Država Džo Bajden nije stidljiv kada je u pitanju vjera. Svakog vikenda kada je u Vašingtonu, on ide na misu u Crkvu Svetog Trojstva, u kojoj je vjerskim službama prisustvovao i Džon Ficdžerald Kenedi jedini katolički predsjednik prije njega.
Bajden se, kako piše BBC, krsti na javnim događajima, a katolicizam je utkan u njegove govore i politike. Ipak Bajdenov stav prema abortusu i njegova podrška reproduktivnim pravima u suprotnosti su s učenjima crkve. Mada lično ne podržava ideju abortusa, i prije više godina je javno preispitivao ispravnost odluke u istorijskom slučaju Vrhovnog suda kojim je potvrđeno pravo na abortus, Bajden danas podržava pravo žena da biraju hoće li ili neće imati dijete. To je, kako ističe britanski servis, jedna od okosnica progresivne politike.
Liberalni katolici pozdravljaju Bajdena zbog stava o abortusu, dok ga konzervativci osuđuju. Pojedini biskupi sada tvrde da bi mu zbog stavova povodom reproduktivnih prava trebalo biti uskraćeno pričešće. U svakom slučaju, svega šest mjeseci nakon što je ušao u Bijelu kuću, Bajdenovi napori da kombinuje progresivnu politiku s katoličkom vjerom postali su izvor kontroverzi.
BBC podsjeća da, kada je Kenedi bio u Bijeloj kući, o njegovoj religioznosti gotovo da se nije izvještavalo. Doduše, Kenedi je svoju religiju stavio u drugi plan i tokom kampanje jasno stavio do znanja da ona neće imati značajnu ulogu tokom njegovog mandata. Kenedi je minimizirao svoju religioznost jer je znao da će mu to smanjiti šanse da bude izabran budući da u to vrijeme mnogi nijesu blagonaklono gledali na katolicizam. „Ja sam kandidat Demokratske partije za predsjednika, koji je igrom slučaja i katolik“, kazao je on jednom prilikom.
Za razliku od toga, Bajden je naglašavao svoju religioznost. „Kenedi je više bio katolik u pozadini, dok je vjera u prvom planu života predsjednika Bajdena“, kazao je za BBC Dru Kristijansen jezuitski sveštenik i profesor na Univerzitetu u Džordžtaunu.
Usljed toga, Bajdenov odnos s crkvom je pod lupom tokom njegovog boravka u Bijeloj kući. S druge strane njegovi progresivni stavovi po pitanju abortusa ljute konzervativne biskupe koji traže da mu bude uskraćen jedan od najvažnijih vjerskih rituala.
Na pitanje prošlog mjeseca o pokretu unutar konzervativnih katolika i njihovih napora da mu uskrate pričešće, Bajden je kazao da je to „privatna stvar“ i dodao da misli da se to „neće dogoditi”.
BBC, međutim, ističe da je Bajden i te kako svjestan da javnost veoma zanima njegov odnos s crkvom, što je očekivano, naročito ako se ima u vidu način na koji su se religija i politika miješale u SAD, što je trend koji je ubrzan posljednjih godina. Mada Amerika postaje sve sekularnija, vjerska pripadnost u politici je i dalje mnogima važna.
Čak su i fiktivni američki lideri vjernici, piše BBC i podsjeća da je predsjednik Džosija Bartlet iz TV drame “Zapadno krilo” posvećeni katolik kod kojeg se prepliću vjera i politika.
I u pravom životu, manje od polovine republikanaca je kazalo da bi glasali za ateistu, pokazalo je istraživanje koje je sproveo Galup, što znači da je vjera prećutni preduslov za osvajanje funkcije.
Unutar Katoličke crkve, nadbiskupi i lokalni sveštenici će donijeti odluku da li će predsjednik, ili bilo koji drugi političar dobiti pričešće. U međuvremenu, BBC ističe da otac Kevin Gilespi, pastor u Crkvi Svetog Trojstva, kao i ostali u parohiji, rado dočekuju predsjednika. Oni slijede želje vašingtonskog nadbiskupa Viltona Gregorija, koji je jasno stavio do znanja da ne smatra da predsjedniku treba da bude uskraćeno pričešće. „Treba da budemo crkva dijaloga, čak i s onima s kojima se ne slažemo oko ozbiljnih stvari“, kazao je Gregori za katoličku novinsku agenciju.
Danas u Sjedinjenim Državama ima oko 51 milion katolika, što je oko jedne petine populacije. Vjernici su podijeljeni na 48–47 procenata na republikance i demokrate, a svega mali dio njih, oko 14 procenata smatra da je važno da kandidat dijeli njihova vjerska ubjeđenja, pokazalo je istraživanje Pju centra.
Međutim, po pitanju pričešća religiozni katolici su podijeljeni. Većina smatra da predsjedniku ne treba uskratiti pričešće zbog stavova o abortusu, dok trećina misli drugačije, ističe BBC.
Adam Voznijak, latinoamerički apsolvent na jezuitskom Univerzitetu blizu Crkve Svetog Trojstva, kazao je da je okosnica katolicizma da „vjera bude pravedna“. On smatra da Bajden izražava taj stav kroz napore da pomogne srednjoj klasi i promoviše rasnu jednakost.
„Mislim da Bajden zaista predstavlja takvu vrstu vjere, jer čini puno toga za društvo“, kazao je on. „Abortus je samo jedan dio, a ja smatram da, ako se fokusiramo samo na to, nećemo vidjeti širu sliku.“
Meni Irik, koji sebe opisuje kao tradicionalnog katolika, iz Feniksa, drugačije gleda na to. „On se postavio iznad učenja Crkve i stoga ne treba da primi pričešće“, kazao je Irik za BBC.
Nejt Tiner Vilijams, koji studira crnački katolicizam na Ksavijer univerzitetu u Nju Orleansu, ne odobrava Bajdenov stav o abortusu. Ipak, Tiner Vilijams smatra da predsjednik treba sam da odluči hoće li ili ne primiti pričešće. Crkveni dekret po tom pitanju bio bi pretjeran, čak i škodljiv, kazao je on za BBC.
Vjernici se sada svađaju između sebe oko pričešća i predsjednika. Ukoliko biskupi preduzmu dodatne korake i uskrate mu pričešće, mnogi liberali će se pobuniti protiv njih. BBC zaključuje da je, nezavisno od toga kako će biskupi glasati, jedna stvar jasna: politika u SAD izaziva sve veće podjele među katolicima, što odražava i nacionalni trend izvan crkve.
Bajden je svjestan da javnost veoma zanima njegov odnos s crkvom, što je očekivano, naročito ako se ima u vidu način na koji su se religija i politika miješale u SAD, što je trend koji je ubrzan posljednjih godina
Bonus video:
