Džejson Lili je bio pripadnik snaga za specijalne operacije koji se borio na brojnim frontovima u Iraku i Avganistanu tokom najdužeg američkog rata.
Dok se 41-godišnji Lili prisjeća odluke predsjednika Džoa Bajdena da okonča američku vojnu misiju u Avganistanu 31. avgusta, on izražava ljubav prema svojoj zemlji, ali i gađenje prema njenim političarima i nevjericu zbog prolivene krvi i protraćenog novca. U razgovoru za Rojters on kaže da su njegovi saborci ginuli i ranjavani u ratovima u kojima je, po njegovom mišljenju, bilo nemoguće pobijediti zbog čega on počinje da preispituje svoju zemlju i svoj život.
„Stoprocentno smo izgubili rat“, kazao je Lili za britansku agenciju. „Poenta je bila u tome da se oslobodimo talibana, a mi u tome nijesmo uspjeli. Talibani će sada preuzeti kontrolu.“
Bajden tvrdi da avganistanski narod mora da odluči o svojoj budućnosti i da Amerika ne treba da žrtvuje još jednu generaciju u ratu u kojem je nemoguće pobijediti.
Napadi Al Kaide na Ameriku 11. septembra izazvali su 20-godišnji konflikt u kojem je stradalo 3500 američkih i savezničkih vojnika, preko 47000 avganistanskih civila, najmanje 66000 avganistanskih vojnika, a preko 2,7 miliona Avganistanaca je pobjeglo iz zemlje, navodi se u izvještaju nestranačkog projekta Cijena rata s Braun univerziteta.
„Da li je vrijedjelo? To je veliko pitanje“, kazao je Lili koji je bio na linijama fronta američkog globalnog rata protiv terorizma u Iraku i Avganistanu skoro 16 godina.
On kaže da je otišao na front vjerujući da je vojska tamo kako bi porazila neprijatelja, stimulisala ekonomiju i generalno unaprijedila Avganistan. Nijesu uspjeli u tome, tvrdi on.
„Mislim da nije vrijedjelo nijednog života na obje strane“, kazao je Lili dok je opisivao svoju službu i iznosio svoje viđenje u intervjuu iz svog doma u Garden Grouvu, jugoistočno od Los Anđelesa.
Rojters ističe da ne dijele svi vetarani Lilijevo mišljenje, isto kao što se i stavovi Amerikanaca razlikuju povodom rata koji je unaprijedio ženska prava i doveo do ubistva lidera al Kaide Osame bin Ladena u Pakistanu 2011.
Vijetstan
Bajden za odluku o povlačenju ima podršku obje partije. Anketa Rojters/Ipsos koja je sprovedena 12. i 13. jula pokazala je da samo troje od deset demokrata i četvoro od deset republikanaca smatra da je vojska trebalo da ostane.
Lili i ostali marinci koji su služili u Avganistanu i koji su govorili za Rojters uporedili su taj konflikt s onim u Vijetnamu. Oni tvrde da oba rata nijesu imala jasan cilj, tokom njihovog trajanja promijenilo se više predsjednika SAD, a bili su suočeni sa žestokim neuniformisanim neprijateljem.
Dio Lilijeve mreže podrške je 34-godišnji Džordan Laird, bivši snajperista koji je opisao završavanje borbenih misija u Iraku i Avganistanu, koje Laird i ostali nazivaju „Vijetstanom“.
„Sada bolje razumijemo patnje vijetnamskih veterana koji su došli kući osakaćeni da bi ih potpuno odbacili“, kazao je Laird, koji se zalaže za poboljšanje brige o veteranima.
On je služio u Sangin dolini u Helmand provinciji, jednom od najvećih žarišta u Avganistanu od oktobra 2010. do aprila 2011. Kaže da je tokom prvih mjeseci 25 pripadnika njegove jedinice ubijeno u sukobima, a više od 200 ih je ranjeno. Njegov najbolji prijatelj mu je iskrvario na rukama.
Lili kaže da je tokom boravka u Avganistanu počeo da razumije zašto ga istoričri nazivaju „grobljem civilizacija“.
Britanija je dva puta napala Avganistan u 19. vijeku i tamo pretrpjela jedan od najtežih vojnih poraza 1842. godine. Sovjetski Savez je okupirao Avganistan od 1979. do 1989. i napustio zemlju nakon što je ubijeno 15000 sovjetskih vojnika, a desetine hiljada su ranjene.
Lili kaže da su ga naročito razočarala američka pravila ratovanja u Avganistanu. Njegovoj i ostalim jedinicama na primjer nije bilo dozvoljeno da napadaju talibane tokom noći.
„Marinci nijesu stvoreni da bi ljubili bebe i davali cvijeće. Mi smo tamo da eliminišemo. Ne može oboje. Pokušali smo i nijesmo uspjeli“, kazao je Lili za Rojters.
Iz štaba američkih marinaca uputili su Rojters na Centralnu komandu SAD (CENTKOM) kada je od njih zatraženo da prokomentarišu Lilijeve izjave. U mejlu, CENTKOM nije komentarisao Lilijeve kritike, piše Rojters.
Prekretnica za Lilija dogodila se kada mu je jedan talibanski zatvorenik kazao da će talibani čekati dok se SAD ne povuku i da znaju da će Amerikanci izgubiti vjeru u taj rat, isto kao što je to bio slučaj sa Sovjetima.
„To je bilo 2009. godine. Sada je 2021. i on je bio u pravu“, kazao je Lili. „Zašto smo izgubili, ljudi? Zašto?“.
Povratak iz Avganistana
Kada se vratio s fronta Lili, fizički spreman s brojnim tetovažama, kazao je da nekoliko godina nije mogao ni da pogleda američku zastavu jer je bio toliko ljut što je njegova zemlja poslala njega i njegove prijatelje u rat u kojem je nemoguće pobijediti. Kaže da je bio kod nekoliko psihologa, ali da mu najveću podršku predstavlja mreža kolega veterana.
Lili je potpredsjednik veteranske Fondacije Ril vorior, koja pruža veteranima priliku da naprave pauzu u borbi da se prilagode civilnom životu vodeći ih na ribarske izlete.
On je za Rojters kazao da je razočaran jer djeluje da SAD nijesu naučile lekcije iz Vijetnama, gdje je 58000 američkih vojnika ubijeno u ratu koji nije uspio da spriječi komunistički sjeverni Vijetnam da preuzme cijelo vijetnamsko poluostrvo.
„Treba da izbjegavamo rat po svaku cijenu“, kazao je Lili. „Ne hrliti u ratnu raketu, u mašineriju pravljenja novca, ugovora. Dosta ljudi je zaradilo puno novca na ovome“.
On kaže da su mu bile potrebne godine kako bi se oslobodio bijesa.
„Znao sam u što se upuštam. Ja sam odrastao gledajući Ramba. Želio sam da moju porodicu učinim ponosnom na način na koji je to učinio moj djed koji se borio u Drugom svjetskom ratu. Želio sam da pođem istim tim putem i učinim nesebičnu stvar, ali sam brzo uvidio realnost.“
Još jedan od Lilijevih prijatelja veterana iz Iraka i Avganistana je Tristan Vimer, takođe marinac. Vimerov brat Kiernan, takođe veteran marinac, izvršio je samoubistvo 2015. godine nakon što je zadobio povredu mozga u Iraku prije nego što je raspoređen u Avganistan.
Vimer 37, sada predvodi inicijativu „22 skoka“, organizujući događaje za prikupljanje sredstava na kojima on izvodi 22 skoka padobranom kako bi ukazao na porast samoubistava među veteranima. Odsjek za pitanja vetarana procijenio je 2012. godine da 22 američka veterana izvrše samoubistvo svakog dana.
Portparol Odsjeka je u mejlu za Rojters naveo da su posvećeni fizičkom i mentalnom zdravlju veterana. To počinje programom nazvanim VA Solidan start (VASS) čiji je cilj da svi veterani koji se vraćaju civilnom životu znaju da imaju pristup pomoći i brojnim benefitima.
Govoreći o Avganistanu, Vimer je kazao: „Po svakom mjerilu koje primijenite, to je bio uzaludan napor. Osloboditi se Al Kaide ili talibana - nijesmo uspjeli. Unapređenje mira i prosperitet za avganistanski narod? Nijesmo uspjeli. Tokom tog procesa žrtvovali smo novac, vrijeme, živote, ne samo američke živote, već živote saveznika i naročito avganistanske živote. Otišli smo, a da suštinski nijesmo postigli mnogo. To je teško svariti.“
Znao sam u što se upuštam. Ja sam odrastao gledajući Ramba. Želio sam da moju porodicu učinim ponosnom na način na koji je to učinio moj djed koji se borio u Drugom svjetskom ratu. Želio sam da pođem istim tim putem i učinim nesebičnu stvar, ali sam brzo uvidio realnost.
Prekretnica za Lilija dogodila se kada mu je jedan talibanski zatvorenik kazao da će talibani čekati dok se SAD ne povuku i da znaju da će Amerikanci izgubiti vjeru u taj rat, isto kao što je to bio slučaj sa Sovjetima.
Bonus video:
