Nakon deset godina na vlasti, više ne tako mlađani sjevernokorejski vođa Kim Džong Un sada je jedan od iskusnijih svjetskih lidera koji će još decenijama prkositi Zapadu svojim nuklearnim arsenalom, ocjenjuju analitičari.
Suprotno od većine svojih kolega, neopterećen brigama zbog izbora ili ograničenog broja mandata te s godinama na svojoj strani, budući da je tek u kasnim tridesetima, Kim može očekivati da će, posluži li ga zdravlje, na dužnosti ostati još decenijama.
Šta pokazuje prvih 10 godina na vlasti?
To je sasvim drugačija perspektiva od nekog demokratskog političara koji svaki dan mora misliti na naslovnice, a Kim je već duže na dužnosti od većine šefova država s kojima će se susresti u budućnosti.
Njegovih prvih deset godina na vlasti pokazuje smjer u kojem bi mogao ići, ističu analitičari, od izolacije i razvoja nuklearnog oružja do nastupa na diplomatskoj pozornici s najmoćnijim svjetskim liderima.
"Sjeverna Koreja zadržaće svoj konfrontacioni pristup u odnosu prema Sjedinjenim Državama i provocirati ih i taktički izazivati, ali i istovremeno paziti da ne pređe mjeru i ne razori odnose u potpunosti", rekao je Kim Jin-ha, naučnik Korejskog instituta za nacionalno ujedinjenje, u razgovoru za AFP.
Smatrali su ga marionetom
Više od šest godina pošto je naslijedio vlast od svojeg oca Kim Džong Ila, koji je umro 17. decembra 2011, Kim nije izišao iz svoje izolovane zemlje niti se sastao s bilo kojim stranim liderom.
U početku su ga neki smatrali marionetom sjevernokorejskih generala i birokrata Radničke stranke, ali on je okrutno nametnuo svoj autoritet pogubivši zbog veleizdaje visokog zvaničnika Jang Song-thaeka, svoga tetka.
Optužuju ga za ubistvo polubrata
Kima optužuju i za ubistvo starijeg polubrata Kim Džong-nama, počinjeno bojnim otrovom na aerodromu u Kuala Lumpuru.
Istovremeno je nadgledao brz razvoj oružja. Proveo je četiri od šest sjevernokorejskih nuklearnih eksperimenata, a 2017. lansirao je balističke projektile koji mogu pogoditi cijelo američko kopno, prkoseći sve strožim sankcijama Savjeta bezbjednosti UN-a.
Mjesecima je izmjenjivao oštre riječi s tadašnjim američkim predsjednikom Donaldom Trampom, raspirivši strahove od oružanog sukoba na Korejskom poluostrvu.
Tada je proglasio da je sjevernokorejski nuklearni arsenal "potpun" i pokucao na vrata spoljnog svijeta.
Pravi trenutak
Uz pomoć miroljubivog južnokorejskog predsjednika Mun Džae-ina, Kim je 2018. postao prvi sjevernokorejski lider koji se sastao s aktuelnim američkim predsjednikom na samitu u Singapuru, koji je osvojio svjetske naslovnice.
Su Kim, analitičarka Korporacije RAND, rekla je da je sjevernokorejski nuklearni arsenal velikim dijelom zaslužan što se taj susret dogodio.
"Sjevernokorejski program razvoja oružja, vjerodostojnost nuklearne i raketne prijetnje i prava kombinacija lidera - Trampa, Muna i Kima - doprinijeli su sticanju uslova" za taj sastanak, rekla je.
Samo jednim sastankom debeljuškasti mladi vođa šarmirao je američkog poslovnog čovjeka i voditelja rijaliti šoua, starijeg gotovo 40 godina.
Tramp se hvalio da je uspostavio "posebnu vezu" s njime, čak osjetio "ljubav" prema njemu, a nekad mu se rugao da je "čovječuljak s raketom".
Preobražaj okrutnog, smiješnog diktatora
Iste godine Kim je čavrljao u šumi s Munom i održao nekoliko sastanaka s kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom, svojim glavnim zaštitnikom.
"Izazvao je ushićenje", rekao je Sung-jun Li, profesor Korejskih studija na Univerzitetu Tufts.
"Okrutni, smiješni diktator preobrazio se u miru i reformama u sklonog, odgovornog gospodara nuklearnih bombi kojeg bi možda mogli uvjeriti da pristane na denuklearizaciju."
Prijateljska atmosfera bila je kratkog vijeka: drugi samit Trampa i Kima u Hanoju propao je zbog pitanja popuštanja sankcija i onoga čega bi se Pjongjang mogao zauzvrat odreći.
Tramp je brzo odletio iz vijetnamskog glavnog grada, a Kim se vratio vozom kući praznih ruku.
Novi sastanak u demilitarizovanoj zoni koja razdvaja Korejsko poluostrvo nije omogućio izlazak iz slijepe ulice.
Zajednički protivnik
Sjevernokorejski dinastički režim i vladajuća Radnička stranka polažu pravo na vlast pozivajući se na nacionalizam. Tvrde da su zaslužni za okončanje japanskog kolonijalizma nakon Drugog svjetskog rata i "pobjedu" u Korejskom ratu, koji je trajao od 1950. do 1953, te se diče suprotstavljanjem SAD-u sve do sada.
Zvaničnici i analitičari smatraju da Kim nikada nije namjeravao sasvim se odreći nuklearnog arsenala, koji Sjeverna Koreja razvija decenijama uz veliku cijenu u resursima i izolaciji.
"On ne može nahraniti narod, ali može održavati svoj režim na vlasti oružjem", rekla je Su Kim iz RAND-a. "A to je Kimu važnije."
A budući da Sjedinjene Države dugoročno očekuju napetosti s Kinom, Kim će imati priliku slijediti primjer svojeg djeda Kim Il-sunga.
Osnivač Sjeverne Koreje vješto je koristio napetosti između Moskve i Pekinga okrećući jednu komunističku državu protiv druge sebi na korist.
Odnosi između Pjongjanga i Pekinga, uspostavljeni u Korejskom ratu kada su se njihove snage borile protiv Južne Koreje i UN-ove koalicije predvođene SAD-om, bili su "puni ljubavi i mržnje", rekao je profesor Li sa Univerziteta Tufts.
"Nijedan ne obožava drugog, ali priznaje da je onaj drugi njegov najbliži saveznik u smislu strategije, ideologije, povijesti i kroćenja SAD-a, zajedničkog neprijatelja."
Značajan uspjeh
Kim treba samo pogledati preko granice u Kinu da bi se uvjerio kako rast prosperiteta kroz godine može povećati popularnost jednostranačke države.
Ali, na kinesku žalost, dok je Sjeverna Koreja gomilala bombe i projektile, decenijama je loše vodila svoju ekonomiju, čak i prije sankcija, zbog čega njeni građani pate od hroničnih nestašica hrane.
Budući da ima slab zdravstveni sistem, prošle je godine zatvorila granice nakon što se u Kini pojavio koronavirus.
Samonametnuta blokada i dalje je na snazi i iako Pjongjang insistira da se bolest na njegovoj teritoriji još nije pojavila, u što analitičari sumnjaju, Kim je priznao da postoje problemi povezani s pandemijom i upozorio narod da se pripremi za "najgoru situaciju".
"Ekonomski, Sjeverna Koreja je na samom dnu međunarodnog poretka", rekao je Park Von-gon, profesor sjevernokorejskih studija na Univerzitetu Evha u Seulu.
"Ali sa svojim nuklearnim arsenalom može imati uticaja u procjepu između dviju svjetskih sila, Sjedinjenih Država i Kine", dodao je.
"Smatrao bih to značajnim uspjehom Pjongjanga."
Bonus video:
