U juvelirnici blizu istanbulskog Taksim trga, Seda otvara svoj elegantni crni kožni neseser i stavlja zlatni nakit na pult sa namjerom da ga proda. Vlasnik radnje stavlja zlatne lance, prstenje i jedan privezak na malu vagu prije nego što pozove trgovca kako bi razgovarali o novoj cijeni zlata.
”Nekada sam gledao cijenu zlata jednom nedjeljno. Sada to radim oko 50 puta dnevno”, kazao je za “Gardijan” vlasnik, koji nije želio da se predstavi. On savjetuje Sedi da čeka - možda će se cijena stabilizovati.
Turski građani kao Seda, koja je odbila da kaže prezime, panično pokušavaju da nađu načine da sastave kraj sa krajem dok vrijednost lire vrtoglavo pada. Valuta je izgubila polovinu svoje vrijednosti u odnosu na dolar ove godine, a samo u novembru je pala za 30 procenata.
Građani koji nemaju strane valute ili zlata za prodaju traže načine da smanje troškove, izbjegavajući da kupuju meso ili kupujući namirnice za koje vlada daje dotacije, piše britanski list.
Vrijednost turske valute pada, a inflacija je skočila na 21 procenat. Ipak, predsjednik Redžep Tajip Erdogan, odgovorio je nizom smanjenja osnovne kamatne stope - prkoseći ekonomskim konvencijama.
Erdogan je prekjuče, kako prenosi Rojters, kazao da je ranije uspio da smanji inflaciju na četiri procenta i da će u tome ponovo uspjeti čim godišnji rast cijena premaši 21 odsto usljed njegovog agresivnog monetarnog popuštanja koje je i izazvalo sunovrat lire.
On tvrdi da je njegova nova politika zasnovana na niskim kamatnim stopama dio uspješnog “rata za ekonomsku nezavisnost”, ali većina ekonomista ocjenjuje politiku nesmotrenom i predviđa da će inflacija sljedeće godine premašiti 30 odsto.
Na sastanku, koji je održan u subotu a emitovan juče, Erdogan je ponovio njegov nekonvencionalni stav da kamatne stope izazivaju rast cijena, dodajući da se nada da će inflacija uskoro početi da pada. “Prije ili kasnije, isto kao što smo smanjili inflaciju na četiri odsto kada sam došao na vlast, smanjićemo je ponovo. Ali, neću dozvoliti da moji građani, moj narod, posrće pod kamatnim stopama”, kazao je Erdogan.
Turski lider tvrdi da je takav pristup neophodan kao podstrek za izvoz, strane investicije i stvaranje radnih mjesta, ali mnogi građani se muče kako bi se prilagodili i preživjeli u novoj realnosti.
Vodeće turske ličnosti u oblasti finansija slažu se sa predsjednikom, a država je imala četiri guvernera centralne banke u zadnjih dvije i po godine, dok je bivši ministar finansija Lutfi Elvan podnio ostavku početkom decembra.
”Iz centralne banke su prognani svi razumni ljudi, ili su optušteni ili su dobrovoljno otišli”, kazao je za “Gardijan” Džejson Tavi iz Kapital ekonomiksa u Londonu. “Slično je i sa ministarstvom finansija, Elvan je smatran posljednjom razumnom osobom, a umjesto njega je imenovan još jedan Erdoganov lojalista”.
Sa druge strane, trgovci na tržnici u Istanbulu, isto kao i prodavci zlata bilježe povećanu potražnju dok ljudi pokušavaju da se oslobode slabe turske valute.
Seda kaže da želi da proda zlato kako bi kupila kuću. “Suprug je rekao da odnesemo zlato na procjenu. Neodlučni smo jer cijene svega variraju”, kazala je ona za “Gardijan”. “Ne možemo dobiti kredit jer ne znamo šta će se dešavati sa valutom. Ne znam šta da radim”. “Moj suprug se bavi kriptovalutama”, dodala je ona. “Ja ga iskreno nagovaram da prestane, zbog toga se svađamo. On potpuno ignoriše tursku liru, misli da je buzdućnost u kriptovalutama”.
Insistirajući da će “novi ekonomski model” na kraju uroditi plodom, Erdogan je ranije ovog mjeseca poručio građanima: “Znamo šta radimo. Znamo kako to da uradimo. Znamo kuda idemo. Znamo šta ćemo ostvariti” i uporno je ohrabrivao Turske da izvade novac iz slamarica i stave ga u banke. Uprkos ekonomskim reformama u cilju smanjenja troškova rada i podsticaja izvoza, Turska je takođe povećala minimalnu platu.
Dok je lira padala, trgovci zlatom su počeli da trguju sve manjim količinama. Jedan trgovac u istanbulskoj trgovačkoj ulici Ištiklal čuva trenutno najpopularnije predmete, male ploče od dva grama, jednog grama i minijaturnu ploču od pola grama, koja se trenutno prodaje za 480 lira (oko 26 eura). Lira je prošlog petka pala 8 procenata, dok je centralna banka objavila da je intervenisala kako bi podigla vrijednost valute peti put u mjesec. Turska berza je dva puta bila primorana da zaustavi trgovinu kako bi spriječila dalje gubitke.
”Intervencije se mogu nastaviti ali one nijesu niti dobra niti održiva strategija”, kazala je Selva Demiralp, univerzitetska profesorka ekonomije i bivša ekonomistkinja u američkim Federalnim rezervama. “U Turskoj, korijeniti problem finansijske nestabilnosti jeste zapravo gubitak monetarne politike. Stoga, ukoliko se centralna banka ne prebaci na oštriji stav, potražnja za dolarima će samo rasti”, kazala je Demiralp za britanski list.
Odluke vlade se sve više odražavaju na džep prosječnih građana. “Sada je sve skupo, jedva sastavljamo kraj sa krajem. Moja porodica se preselila kod svekra kako bismo izbjegli plaćanje stanarine”, kazala je Gunaj Akil, stojeći ispred supermarketa poznatog po nižim cijenama.
”Ima posla ali nema novca”, kazala je ona, objašnjavajući da firma njenog supruga koja proizvodi kuhinjske elemente zaposlanima plaća na pola mjeseca i da im ne isplaćuje punu platu. Ona pokazuje što je kupila za taj dan, kilogram luka i veliki kupus. “Ovo je za večeru - hleb, jogurt i čorba od kupusa”.
Akil je pesimista po pitanju naredne godine: “Ne očekujem da će ova inflacija stati”.
Vladina obećanja o ekonomskom bum su sve manje popularna kod turskih birača, što će vjerovatno uticati na ishod izbora koji se očekuju 2023, ako ne i ranije.
Demiralp, koja je zajedno sa politikolozima radila istraživanje o namjerama birača, kaže da preliminarno istraživanje sprovedeno na osnovu podataka iz novembra pokazuje da kod građana koji su glasali za Erdoganovu partiju 2018. godine postoji značajna veza između ekonomskog nezadovoljstva i smanjene vjerovatnoće da će glasati za aktuelnu vladu.
U juvelirnici, Seda ne želi da kaže kako namjerava da glasa, ali je dala opreznu prognozu: “Vjerujem da će se stvari promijeniti”.
Inflacija mijenja običaje - nevjesti dolari umjesto zlatnika
Trgovac valutom i zlatom Haki Lidža, kazao je za britanski list da je iz izloga kioska uklonio zlato jer ga je iritiralo što su ljudi dolazili i pitali koja je trenutna cijena, ali ne i da kupuju. Ukoliko mušterija dobija veliku količinu gotovine za zlato, on kaže da u tom slučaju poziva trgovce sa istanbulskog Velikog bazara i ugovara privatnu prodaju.
Većina njegovih mušterija preferira dolare i to u tolikoj mjeri da pojedini mijenjaju turske običaje prilikom vjenčanja i daruju nevjestu dolarima umjesto tradicionalnim zatnicima. “Mislim da je praktičnije. Pedeset dolara je bolje od zlata”, kazao je on.
”Oko 70 odsto mušterija su Turci, koji kupuju u panici. Možda imaju dugove kojih žele da se oslobode”, dodao je on i kroz šapat kazao: “Turci puno kupuju”.
Bonus video:
