Učiniti „sve što je potrebno” za spas ekonomije

Niz izvještaja kineskih i stranih ekonomista posljednjih nedjelja ukazuje na pogoršanje stanja kineske privrede.

Na nedavnom onlajn sastanku glavnih kineskih ekonomista, profesor Univerziteta u Pekingu i bivši savjetnik centralne banke Huang Jiping pozvao je vlasti u Pekingu da “učine šta god je potrebno da spasu ekonomiju,” prenio je “Gardijan”. Huang je upotrijebio rečenicu sa vrhunca evropske dužničke krize prije više od jedne decenije, kada je tadašnji predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi rekao da je spreman da učini šta god je potrebno da spasi euro.

“Mnoga preduzeća i domaćinstva su se suočila sa problemima sa prilivom novca. Potrebna je direktnija podrška pogođenim kompanijama i ljudima,” rekao je Huang.

Premijer Li Kećijang je u srijedu kazao da su cijene trenutno stabilne i da Kina ima političkog prostora da se nosi sa izazovima, prenijeli su državni mediji.

“Od marta, naročito u aprilu, neki ekonomski pokazatelji su znatno oslabili, a pritisak na ekonomiju se dodatno povećao,” rekao je Li.

Ekonomski podaci za april objavljeni ove nedjelje pokazali su da pad kineske potrošnje i fabričke proizvodnje tempom koji nije viđen od početka pandemije 2020, prenio je Rojters.

Premijer je rekao da će vlada djelovati odlučno kao bi ubrzala prilagođavanje politike i nastojati da omogući ekonomiji da se brzo vrati u normalu.

Stotine miliona potrošača je zbog kovida zatvoreno u domovima, a restrikcije su pogodile lance snabdijevanja. Maloprodaja je u aprilu smanjena za više od 11 odsto u odnosu na godinu ranije, što je najveći pad od marta 2020.

Premijer je u martu obećao da će kineski BDP ove godine porasti oko 5,5 odsto, što je najniži zvanični cilj za tri decenije. Međutim, agencija Fič je ranije ovog mjeseca dodatno smanjila prognozu rasta BDP, na 4,3 sa 4,8 odsto. U međuvremenu su, prema podacima državnih medija, fiskalni prihodi prošlog mjeseca opali širom kineskih gradova kao rezultat kovid restrikcija.

Nedovoljno radnih mjesta

Vini Žang, apsolventkinja dizajna proizvoda na Univerzitetu Đianćiao u Šangaju, je među milionima mladih Kineza koji su pogođeni trenutnom ekonomskom situacijom. Ona će uskoro da diplomira, ali se muči da nađe posao. “Neke kompanije su prestale da šalju ponude ili imaju samo jedan krug intervjua”, izjavila je za “Gardijan”.

Ona je kazala da mnoge kompanije koje su primile prijave nisu odgovorile, a mnoge su eksplicitno rekle da ne traže zaposlene za rad na daljinu. “Mislim da će diplomci ove godine osjećati veći pritisak u traženju posla u poređenju sa diplomcima 2017. i 2016.”

Očekuje se da će ove godine na tržište rada ući rekordnih 10,76 miliona diplomaca, prema zvaničnim podacima - 1,67 miliona više nego 2021. godine, što je samo po sebi rekord. Nedavne ankete o zapošljavanju po završetku studija pokazale su da se ekonomski izgledi smanjuju, pri čemu su raspoloživa radna mjesta pala na 0,88 po studentu u četvrtom kvartalu 2021. Prosječne mjesečne plate u 2022. smanjene su za oko 12 odsto u odnosu na 2021. godinu.

Nedavne stroge mjere zaključavanja u velikim gradovima, kao što je Šangaj, pogoršale su situaciju. U aprilu je, prema zvaničnim podacima kineskih vlasti, stopa nezaposlenosti porasla na 6,1 odsto, što je najviši nivo od februara 2020. Nensi Ćian, profesorica ekonomije na Sjeverozaoadnom univerzitetu, kaže da je stvarna situacija sa nezaposlenošću možda još gora zbog različitih načina na koje kineska statistika računa nezaposlenost.

“Nema dovoljno radnih mjesta jer je ekonomija počela da usporava prije nekoliko godina”, rekla je Ćian. “Ovo sada zaista sputava Kinu i nema brzog rješenja. A da bi stvorio više radnih mjesta, Peking mora da otvori svoja tržišta. Ali kovid, Ukrajina, kao i geopolitičke tenzije između SAD-a i Kine čine to manje vjerovatnim u kratkom roku.”

Politički nasuprot ekonomskim prioritetima

”Gardijan” je prenio da se u komentarima u Kini ovog mjeseca često ukazivalo na potrebu za stabilnošću, ne samo socijalnom i političkom, već prvenstveno ekonomskom. Premijer, za koga analitičari odavno smatraju da nije naklonjen predsjedniku Siju Đinpingu, postao je glasniji povodom potrebe za rastom ekonomije.

Li, koji treba da se povuče po završetku drugog mandata u martu 2023, prošlog mjeseca je otvoreno govorio tokom posjete pokrajini Đangsi u istočnoj Kini o svojoj podršci preduzetnicima, od kojih su mnogi prošle godine izrazili razočarenje zbog Sijevih raznih obračuna sa privatnim sektorom. “Mi podržavamo preduzetnike i inovacije”, rekao je Li okupljenima, dodajući da posebno želi da mladi ljudi započinju sopstveni biznis.

Premijer, dugogodišnji tehnokrata, koji je diplomirao pravo, a doktorirao ekonomiju na Univerzitetu u Pekingu, imao je velike ambicije da transformiše ekonomiju zemlje zasnovanu na dugovima, prema riječima njegovih saradnika. Međutim, oni kažu da ne uspijeva da postigne mnogo, s obzirom na trenutni ambijent, gdje se čini da politika zauzima prvo mjesto.

Optimisti vide znake da su, uz unutrašnje i spoljne pritiske, napori da se poveća povjerenje tržišta poželjniji unutar vladajuće Komunističke partije - barem za sada. “Čini se da se Kina vratila u svoju klasičnu zavrzlamu: politički prioriteti protiv ekonomskih prioriteta”, kazala je Ćian. “Svaka zemlja se suočava sa tim kompromisom, ali u Kini je ovaj par protivurječnosti vidan još od osnivanja Narodne Republike 1949.”

Ona je dodala da će se, na kraći rok, nastaviti trend davanja prioriteta ideologiji ili “politici koja komanduje”, ali da dugoročno gledano, trenutna ekonomska situacija i društvena dinamika možda natjeraju elite partije da se ponovo fokusiraju na “ekonomiju koja komanduje”.

U aprilu je stopa nezaposlenosti porasla na 6,1 odsto, što je najviši nivo od februara 2020.

Međutim, profesor Šon Breslin sa Univerziteta Vorvik, tvrdi da se politički instinkt partije uvijek zasnivao na kratkoročnoj logici društvene - a samim tim i političke - stabilnosti. “I čini se da to uvijek nadmašuje dugoročne argumente o mudrosti fundamentalnog ekonomskog restrukturiranja”, izjavio je.

Vicepremijer Liu He i četvrti najvišerangirani član stranke Vang Jang sastali su se u utorak sa visokim tehnološkim preduzetnicima na jednom simpozijumu kako bi ponovo potvrdili podršku privatnom sektoru. Međutim, dva visoka funkcionera su takođe podsjetila kompanije na potrebu da se usklade sa ciljevima vlade.

“Opasnost je u tome hoće li nakon serije obračuna sa privatnim biznisima (u protekle dvije godine), preduzetnici i dalje bili voljni da sarađuju, ili će strepiti da bilo koja nova sloboda koju sada dobiju može jednostavno biti ponovo oduzeta u budućnosti?” rekao je Breslin.

Na sastanku ekonomista na kojem je govorio Huang, nije bilo eksplicitnih kritika na račun pristupa vlade kovidu. Govornici su pričali o tome kako bi vlada trebalo da poveća proizvodnju dok kontroliše epidemiju. Zatim je, usred govora, profesor Ju Jongding, uvaženi vladin savjetnik koji je boravio kod kuće posljednjih dvije nedjelje, primio poruku da uradi još jedan kovid test.

“Radio sam testove nukleinske kiseline više od 10 dana non-stop. Sad mi je stiglo još jedno obavještenje. Moraću da pregovaram sa njima. Žao mi je što ovako završavam govor”, rekao je publici, koja je prasnula u smijeh.