Poslije otkrića da je predsjednik SAD Džozef Bajden držao povjerljive dokumente u privatnoj kancelariji i u garaži svoje kuće, imenovan je specijalni savjetnik da ispita slučaj, nedugo nakon što je specijalni savjetnik imenovan za istragu o tome kako je bivši predsjednik Donald Tramp postupao s povjerljivim materijalima po odlasku iz Bijele kuće.
Između dva slučaja, međutim, postoje velike razlike koje bi mogle da imaju i pravne posljedice, pišu svijetski mediji, a prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).
Ministar pravde Merik Garland imenovao je u četvrtak specijalnog savjetnika za istragu o postupanju s povjerljivim dokumentima pronađenim u bivšoj kancelariji i u kući Bajdena u Delaveru, povećavajući ulog i potencijalne posljedice slučajeva nacionalne bezbjednosti u koje su umiješani sadašnji predsjednik i njegov prethodnik, ističe Vašington post.
Specijalni savjetnik bi trebalo da ispita slučaj najmanje dva seta povjerljivih materijala. Oko 10 dokumenata iz vremena kada je Bajden bio potpredsjednik pronađeno je 2. novembra u Pen Bajden Centru za diplomatiju i globalno angažovanje u Vašingtonu, koji je Bajden pokrenuo po završetku potpredsjedničkog mandata 2017.
Bajdenovi advokati su pronašli te dokumente i, kako kažu, odmah ih predali Nacionalnom arhivu koji je zadužen za čuvanje dokumenata iz Bijele kuće. Predsjednikovi pravni zastupnici su potom pretražili njegove domove u Vilmingtonu i Rehobot Biču u Delaveru. Bijela kuća je saopštila da su dodatni povjerljivi materijal pronađeni u Vilmingtonu – većina dokumenata je bila u garaži, dok je jedna stranica pronađena u susjednoj prostoriji.
Ovo je drugi put u dva mjeseca da je Garland imenovao specijalnog savjetnika za istragu o rukovanju povjerljivim materijalima pronađenim u kući i kancelariji sadašnjeg ili bivšeg predsjednika. U novembru je odredio iskusnog tužioca Džeka Smita da nadgleda krivičnu istragu o Trampovom postupanju s poverljivim dokumentima po odlasku iz Bijele kuće.
Otkriće drugog seta povjerljivih dokumenata u garaži povećava pritisak na Bijelu kuću, ocjenjuje Fajnenšel tajms.
Pored pitanja o dokumentima i pitanja o brzini kojom je Bijela kuća objelodanila njihovo postojanje predstavljaju značajnu prijetnju za Bajdena, ističe britanski list, ukazujući da su predsjednik i demokrate napadali njegovog prethodnika zbog neprikladnog postupanja s osjetljivim državnim dokumentima na njegovom imanju Mar-a-Lago na Floridi.
Republikanci su brzo krenuli da kritikuju Bajdena zbog načina na koji je postupao s povjerljivim dokumentima i žalili se na dvostruke standarde u načinu na koji je on tretiran u poređenju s Trampom. Bajden je optužio svog rivala prošle godine da je bio "neodgovoran" u rukovanju materijalom u Mar-a-Lagu.
Sam Bajden je na pitanje zašto je držao povjerljive dokumente u garaži pored svog sportskog automobila "Korveta" rekao da će uskoro više reći u slučaju i u šali dodao: "Usput, moja Korveta je u zaključanoj garaži… nije da stoji na ulici."
Postavljanje specijalnog savjetnika intenziviraće fokus na Bajednove postupke po završetku njegovog potpredsjedničkog mandata 2017, dok pojačava pritisak na Bijelu kuću, ocjenjuje Volstrit džurnal.
Poslanici obje stranke u Kongresu takođe su tražili detalje o otkrivanju dokumenata, dok se i Tramp pridružio republikancima u optuživanju Bajdena za licemjerje po pitanju postupanja s povjerljivim dokumentima.
Hurov rad biće sličan radu drugog specijalnog savjetnika Džeka Smita, koji vodi istragu o potencijalno lošem rukovanju povjerljivim dokumentima i drugim stvarima u vezi s bivšim predsjednikom Trampom.
Otkrića da su povjerljivi dokumenti pronađeni u Bajdenovoj privatnoj kancelariji i garaži njegove rezidencije, podstakla su poređenja s Trampovim držanjem osjetljivih vladinih dokumenata na njegovom imanju na Floridi, ukazuje Njujork tajms uz ocjenu da postoje velike razlike između dva slučaja.
Na osnovnom nivou, oba uključuju zvanične dokumente s oznakama povjerljivo poslije kraja mandata. Prema američkom zakonu, dokumenti iz Bijele kuće bi trebalo da idu u Nacionalni arhiv i privatni građani uglavnom nemaju ovlašćenje da drže povjerljive dokumente, dok propisi nalažu da se takav materijal bezbjedno čuva.
Ipak, ističe list, dostupne informacije sugerišu da postoje značajne razlike u načinu na koji su dokumenti izašli na vidjelo, u njihovom obimu i, što je najvažnije, kako su Tramp i Bajden reagovali.
Tramp i njegovi saradnici su se mjesecima odupirali pokušajima vlade da vrati dokumente iz Bele kuće, dok su Bajdenovi advokati sami prijavili problem, a Bela kuća kaže da je u potpunosti sarađivala.
Te razlike imaju značajne pravne implikacije, ocjenjuje Njujork tajms, ukazujući da je jedno od pitanja da li je neprikladno postupanje s državnim tajnama namjerno, pošto je po Zakonu o špijunaži, krivično djelo ako neko, bez ovlašćenja namjerno zadrži dokumente s tajnama nacionalne bezbjednosti i ne odgovori na zahtjev službeniku koji ima pravo da ih preuzme.
Postoje razlike i u količini spornih dokumenata. Dok je u Bajdenovom slučaju administracija navela da je pronađen mali broj dokumenata, u Trampovom je nekoliko stotina vladinih dokumenata označenih kao povjerljivi zajedno s hiljadama dokumenata bez takve oznake i fotografija završilo u njegovom klubu i rezidenciji na Floridi.
I način na koji su problemi s povjerljivim dokumentima izašli na vidjelo su veoma drugačiji. U Trampovom slučaju Nacionalni arhiv je u proljeće 2021. shvatio da nedostaju istorijski važni dokumenti i tražio od Trampa da ih vrati. Služba je na kraju uzela 15 kutija i otkrila da su u njima dokumenti s oznakama "povjerljivo", da bi Ministarstvo pravde došlo do dodatnih dokumenata pretresom rezidencije.
S druge strane, u Bajdenovom slučaju, prema saopštenju Bijele kuće, Nacionalni arhiv nije tražio nedostajuće dokumente, već su ih predsjednikovi advokati otkrili 2. novembra, kada su se pakovali da bi napustili kancelariju u Pen Bajden centru i potom to prijavili Nacionalnom arhivu. Bajdenov tim je naknadno pretražio još dva mjesta i pronašao povjerljive dokumente u garaži u njegovom domu u Vilmingtonu.
Bonus video:
