U kojim sve državama u Africi vlada vojna hunta

Afrika je u centru pažnje svjetske javnosti, zbog brojnih pučeva i vojnih hunti koje preuzimaju vlast.

Prema dostupnim podacima, trenutno je u pet afričkih država na vlasti vojna hunta, piše N1.

To su Mali, Sudan, Gvineja, Burkina Faso i Niger, a najnovija vijest je da je grupa vojnika u Gabonu najavila puč, "kraj režima" i zatvaranje granica.

Mali

Puč 2020. godine je doveo do preuzimanja vlasti od strane vojne hunte, nazvane "Nacionalni komitet za spas naroda".

U septembru iste godine je sastavljena prelazna povelja, koja je opisala put povratka zemlje pod civilnu vlast. Njome je bila predviđena prelazna vlada sa mandatom ne dužim od 18 mjeseci, na čijem bi čelu bili privremeni predsjednik i premijer. Prelazni savjet od 121 člana je trebalo da služi kao zakonodavno tijelo.

Drugi puč se dogodio u maju 2021. ali su se tada vođe hunte obavezale da će zadržati postojeću prelaznu strukturu vlade.

Na mjestu privremenog predsjednika Malija nalazi se Asimi Goita, pukovnik vojske, a privremeni premijer, kog je takođe imenovala hunta Čoguel Kokala Maiga, lidera stranke Patriotski pokret obnove.

Gvineja

Državni udar u Gvineji dogodio se u septembru 2021. godine. Hunta je suspendovala Ustav iz 2020. i predstavila prelaznu povelju.

Prema toj povelji je predviđeno da vladaju predsjednik kao šef države, premijer na čelu vlade i Nacionalni prelazni savjet od 81 člana, koji bi služio kao zakonodavno tijelo.

Na funkciji privremenog predsjednika Gvineje se od oktobra 2021. nalazi Mamadi Dumbuja, pukovnik gvinejske vojske. Premijer je Bernar Gumu.

Burkina Faso

Na čelu ove zapadnoafričke države nalazi se zvanično najmlađi šef države na svijetu – Ibrahim Traore (35).

Traore je bio dio grupe oficira koji su podržali državni udar u januaru 2022. i dolazak na vlast vojne hunte, nazvane "Patriotski pokret za zaštitu i obnovu".

Funkciju šefa države i vrhovnog komandanta je preuzeo u oktobru 2022.

Niger

Vojska u Nigeru je 27. jula ove godine na nacionalnoj televiziji objavila da je izvela državni udar. Tada su saopštili da su raspustili ustav, suspendovali sve institucije i zatvorili granice zemlje.

Svrgnutog predsjednika Nigera Mohameda Bazuma pučisti drže u palati u glavnom gradu Nijameju.

Odmah po preuzimanju vlasti, hunta je počela da preduzima korake kako bi uklonila uticaj Francuske. Donijeli su i odluku o protjerivanju ambasadora, što je Pariz odbio, rekavši da pučisti "nemaju legitimitet za to".

Na puč u Nigeru je reagovala Ekonomska unija zapadnoafričkih zemalja (Ekovas), koja je poslala delegaciju u Niger da pregovara sa vojnicima, a nakon što članovi delegacije nisu mogli da dođu do pučista, najavljena je vojna intervencija.

Zbog toga je sklopljen vojni savez Nigera, Burkine Faso i Malija, koji omogućava dvijema zemljama da pruže vojnu pomoć Nigeru ukoliko dođe do vojne intervencije protiv tamošnjih pučista.

Sličan dogovor već postoji između Burkine Faso i Malija.

Sudan

Od sticanja nezavisnosti 1956. godine, Sudan je preživio nekoliko ustava i promjena režima, uključujući i četiri vojna puča – 1985, 1989, 2019. i 2021.

Privremeni ustav je suspendovan nakon puča u aprilu 2019. Vojska je kasnije sa alijansom civlnih grupa, nazvanom "Snage za slobodu i promjene", potpisala ustavnu deklaraciju, koja je iznijela sporazum o podjeli vlasti između dvije strane i pružila mapu puta za upravljanje zemljom do uspostavljanja uslova za demokratski izabranu vladu.

Prema ustavnoj deklaraciji, uspostavljen je prelazni Savjet za suverenitet, sastavljen od pet vojnih i šest civilnih članova. Prvi 21 mjesec savjet je vodio vojni general, a posle je predviđeno da na toj funkciji bude civil.

Premijer je izabran od strane "Snaga za slobodu i promjene", kao i članovi vlade, osim dvojice koje su postavili vojni predstavnici. Predviđena je i zakonodavna skupština sa najviše 300 članova, ali nije odmah formirana.

Uslijedio je novi vojni puč, u oktobru 2021. godine, koji je doveo do raspuštanja Savjeta za suverenitet. Vojska je formirala novi savjet, na čelu sa generalom, ali nisu uključili nijednog predstavnika civilnog društva, zbog čega je izostala podrška mnogih civilnih grupa u političkih stranaka.

Na čelu Sudana se trenutno nalazi general Abdel Fatah al-Burhan, koji je i predsjedavajući prelaznog Savjeta za suverenitet, a izvršnu vlast vrši prelazna vlada.

Gabon

Najnoviji kandidat da se nađe na ovoj listi je Gabon.

Grupa vojnika i policajaca je najavila "kraj režima" u zemlji, uz poništavanje izbora, raspuštanje institucija i zatvaranje granica.

Najava puča uslijedila je ubrzo nakon objavljivanja zvaničnih rezultata predsjedničkih izbora, na kojima je dosadašnji predsednik Ali Bongo Odimba, na vlasti 14 godina, osvojio treći mandat sa 64,27 odsto glasova.

"Konstatujući da imamo neodgovornu i nepredvidivu vlast koja zemlju može da dovede do haosa, odlučili smo da branimo mir tako što ćemo okončati vladajući režim", izjavio je jedan od desetak vojnika na televizijskom kanalu Gabon 24.