Američki predsjednik Donald Tramp na Minhensku bezbjednosnu konferenciju šalje svog zamjenika Džej Di Vensa. Za Evropljane bi ovogodišnji samit u bavarskoj prijestonici mogao biti neugodan skup.
Tradicionalno bliski odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope decenijama su obilježavali Minhensku bezbjednosnu konferenciju. Bez obzira na određene razlike u mišljenjima, temelj tog odnosa ostajao je neupitan. Dvije strane su sarađivale i međusobno se cijenile.
Međutim, nakon povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, više nije sigurno ni ono što je decenijama izgledalo stabilno. Konferencija koja počinje ovog petka, globalno poznata kao "Munich Security Conference" (MSC), zato se smatra lakmus-papirom za trenutno stanje transatlantskih odnosa.
Nove napetosti između SAD i saveznika?
Već u prvim sedmicama svog drugog predsjedničkog mandata, Tramp je iz Vašingtona donio novi pravac: "Amerika na prvom mjestu", njegov je moto čak i kada ta politika šteti američkim saveznicima. Ove tenzije mogle bi obilježiti nekoliko debata u luksuznom minhenskom hotelu "Bayerischer Hof", gdje se od 14. do 16. februara okupljaju političari, vojni zvaničnici i stručnjaci iz cijelog svijeta.
Na konferenciji se očekuje oko 60 šefova država i vlada, a događaj slovi za najvažniji globalni forum o bezbjednosnoj politici. Iz nove američke administracije, pored potpredsjednika Džej Di Vensa, dolazak je potvrdio i državni sekretar Marko Rubio, ali ne i novi ministar odbrane Pit Hegset. Takođe, kako je najavio predsjedavajući MSC-a Kristof Hojzgen, u Minhen dolazi jedna od najvećih delegacija iz američkog Kongresa u istoriji konferencije. Među gostima je i novi generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Oštriji tonovi u odnosima SAD-Evropa
Minhenska bezbjednosna konferencija neformalni je skup na kojem se ne usvajaju zaključci, što omogućava otvorenu razmjenu mišljenja i suočavanje sa konfliktima.
Donald Tramp već je počeo sprovoditi novi, oštriji pristup prema Evropi. U zvaničnom Izvještaju Minhenske konferencije (Munich Security Report), objavljenom uoči događaja, citira se Trampova izjava iz predizborne kampanje u kojoj optužuje evropske zemlje da iskorištavaju SAD u trgovini i u okviru NATO-a. Takođe se prenosi Trampova prijetnja Evropi:
"Ako ne platite, mi vas nećemo štititi."
Tramp posebno kritikuje nedovoljna ulaganja pojedinih evropskih NATO članica u vojnu opremu, pri čemu je više puta prozvao i Njemačku. Do sada je Vašington snosio najveći dio troškova NATO-a i Evropi pružao pouzdanu vojnu zaštitu.
Sada se to mijenja: Tramp zahtijeva da saveznici izdvajaju 5 odsto BDP-a za odbranu. Njemačka jedva dostiže 2 odsto, što je minimalni standard u Alijansi.
Tramp je već ranije pokazao da je spreman povući američki novac iz međunarodnih organizacija, pravdajući to ograničenim resursima SAD-a. Prema Izvještaju Minhenske konferencije, upravo "ograničenost resursa" ključna je premisa spoljnopolitičkog razmišljanja američkih Republikanaca.
Moguće konture mirovnog plana za Ukrajinu?
Ovakva politika mogla bi ugroziti pomoć Ukrajini, jer su SAD do sada bile vodeća država po tom pitanju. O tome će sigurno razgovarati ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i Trampov izaslanik za Ukrajinu Kejt Kelog, koji će se sastati u Minhenu.
Uoči konferencije pojavile su se glasine da bi Kelog mogao predstaviti plan Trampove administracije za okončanje rata u Ukrajini. Na pitanje o tome, predsjedavajući konferencije Hojzgen dao je oprezan odgovor:
"Nadamo se da će Minhen biti iskorišten. Vidimo određene naznake da bi moglo biti napretka po pitanju mira u Ukrajini."
Hojzgen ističe da svaki mirovni plan mora garantovati teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine.
Međutim, predstavnici ruske vlade nisu pozvani na MSC. Hojzgen objašnjava da je ključ za pozivnicu "spremnost na dijalog", a pošto Putin ne priznaje ukrajinsku vladu i predsjednika Zelenskog, smatra da nema uslova za razgovor. Ipak, u Minhen su pozvani predstavnici ruske opozicije i nevladinih organizacija iz Rusije.
Trampove ekspanzionističke ambicije – i Grenland na meti?
Dodatnu zabrinutost u Evropi izazvale su Trampove prijetnje o mogućoj aneksiji teritorija silom, uključujući i Grenland, koji pripada Danskoj. Američki potpredsjednik Džej Di Vens podržava te ambicije, a ako ih ponovi u Minhenu, može očekivati snažno protivljenje EU i drugih evropskih lidera.
Evropski zvaničnici već su reagovali, upozoravajući SAD da moraju poštovati međunarodno pravo. Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je:
"Nepovredivost granica jedno je od osnovnih načela međunarodnog prava. To načelo mora važiti za sve."
Šef Minhenske konferencije Hojzgen istakao je da "nema bolje alternative od poretka utemeljenog u Povelji Ujedinjenih nacija".
Njemački izbori u sjenci bezbjednosne krize
Njemačka unutrašnja politika ove godine igra posebnu ulogu na konferenciji, jer se skup održava samo sedmicu dana prije prevremenih izbora za Bundestag (23. februara). Svoje prisustvo na MSC-u potvrdili su vodeći kandidati, uključujući lidera CDU-a Fridriha Merca, kojeg ankete favorizuju za pobjedu.
Jedno od ključnih pitanja biće koliko će Njemačka ubuduće ulagati u Bundesver i kako će osigurati potrebna sredstva, s obzirom na lošu budžetsku situaciju.
Ono što je sigurno jeste da će se u Minhenu raspravljati ne o tome da li, već kako Evropa može preuzeti veću odgovornost za svoju bezbjednost. Nakon Trampovog povratka u Bijelu kuću, ova tema postaje hitnija nego ikada ranije.
Bonus video:
