U popodnevnim satima 24. januara crni BMW izašao je iz palate iz 16. vijeka u Rimu, prešao Tibar i krenuo prema Vatikanu. Tim kratkim putovanjem završeno je prkosno iskazivanje neposlušnosti papi Franju.
U automobilu je bio 67-godišnji Englez Metju Festing, čelnik drevnog katoličkog viteškog reda koji je danas globalna humanitarna organizacija sa jedinstvenim diplomatskim statusom.
Festing je toga dana podnio ostavku. Nakon nekoliko vjekova bio je prvi Veliki majstor Malteškog reda, osnovanog 1048. godine kako bi pružao pomoć hodočasnicima u Svetoj Zemlji, koji odstupa umjesto da vlada doživotno, navodi agencija Rojters.
Festing je zapravo prisiljen na ostavku kako bi se okončao javni i medijski vrlo praćeni sukob između njega i Pape.
Sedmicama dugo trvenje bio je jedan od najvećih unutrašnjih izazova u nastojanjiima pape Franja da reformiše i modernizuje Crkvu.
Sukob je izazvalo otkriće da je Malteški red u jednoj od svojih humanitarnih misija u Mjanmaru dijelio kondome. Malteški red je zbog toga otpustio Velikog kancelara Albrehta Frejhera von Boslagera, hijerarhijski svog trećeg čovjeka, kojeg je smatrao odgovornim za taj propust.
Iako je dijeljenje kondoma protivno crkvenom učenju, Von Boslager se požalio panji Frenju jer je smatrao da je otpušten protivno pravilima Malteškog reda.
Papa je naredio istragu, a Festing odbio poslušati naredbu rekavši da je to njihovo "unutrašnje pitanje". Objavio je i niz saopštenja, a u jednom od njih papsko povjereništvo je nazvao “zakonski irelevantnim”. Tvrdio je da time brani suverenitet Malteškog reda.
Progresivci protiv konzervativaca
Iako Malteški red jest suvereni entitet, a njegovi članovi laici, svi oni polažu zakletvu na poslušnost papi. A papu Franja je Festingov prkosni stav i javno iskazivanje neposlušnosti prilično naljutilo. Kada je zatražio njegovu ostavku, Veliki majstor više nije imao izbora, prenosi pisanje Rojtersa agencija Hina.
Javna netrpeljivcost između njih dvojice pretvorila se u sukob reformskog i konzervativnog krila Crkve.
"Iako ova cijela saga jest unutrašnje pitanje, i vjerovatno je tako trebalo i ostati, nekako se pretvorila u sukob koji je pokazao kolike su podjele između progresivaca i konzervativaca”, kazao je Andrea Tornieli, autor nekoliko knjiga o papi Franju.
Tome je doprinio i glasni papin kritičar, američki konzervativni kardinal Rejmond Leo Burke kojeg je Franjo prije tri godine uklonio iz Kongregacije za biskupe i imenovao ga pokroviteljem Malteškog reda.
Riječ je o počasnoj funkciji kakvu uglavnom dobijaju penzionisani kardinali iznad 75 godina. Burkeu je, međutim, tada bilo tek 66 godina i svi su taj potez protumačili kao dokaz da Franjo američkog kardinala smatra preprekom svojim reformskim potezima i da ga sklanja tamo gdje mu neće smetati.
Burke je, tvrde vatikanski izvori, pokušao da nagovori Festinga da ne podnosi ostavku, isto kao što je prije imao udjela u odluci da se otpusti Von Boslager, iako je ovaj tvrdio da je odan crkvenom učenju i da je preduzeo korake kada je saznao za mjanmarski slučaj.
Osim što je Festinga prislio na ostavku, papa Franjo je Von Boslagera, potomka njemačkog aristokrata koji je učestvovao u neuspjeloj zavjeri protiv Hitlera, vratio na njegovu dužnost u Malteškom redu.
Bio je to jasan znak da su Burke i konzervativci doživjeli još jedan poraz, nalik onome kada je papa Franjo "izignorisao" njihovo protivljenje pojednostavljenju procedure raskida crkvenih brakova i pričešćivanju razvedenih.
Ko su malteški vitezovi?
Festingova ostavka mnogima u Malteškom redu bila je šokatna. Neki od članova rekli su agenciji Rojters da ih podsjeća na odricanje od službe pape Benedikta 2013. godine.
Drugi su, kazali da osjećaju olakšanje. Strahovali su da će sukob sa papom Franjom naštetiti ugledu institucije sa 13.000 članova, 80.000 dobrovoljaca i 20.000 plaćenog medicinskog osoblja širom svijeta.
Papa će sada imenovati "pontifikalnog izaslanika" koji će voditi Malteški red do izbora novog Velikog majstora.
Malteški red osnovan je 1048. kao Red svetog Jovana iz Jerusalima, zajednica zadužena za pomoć hodočasnicima u Svetu Zemlju. Jovanovci, kako ih još zovu, postali su 1113. godine laički, viteški vjerski red čiji članovi polažu tri zavjeta: siromaštva, čestitosti i pokornosti.
Godine 1291. godine, nakon gubitka Svete Zemlje, Jovanovci se sele na Kipar, a nedugo zatim na grčko ostrvo Rod gdje taj red postaje mornarička sredozemna sila. Sa Roda ih je protjerao Sulejman Velčanstveni 1523. godine nakon čega slijedi još jedna selidba, na Maltu. Tamo su bili do 1798. kada ih je na seljenje prislio Napoleon. Malteški red se zatim trajno smjestio u Rimu i obnovio svoju prvobitnu misiju, humanitarnu pomoć.
Malteški red ima status suverenog međunarodnopravnog subjekta, status promatrača u UN-u i održava diplomatske odnose sa više od stotinu zemalja
Bonus video:
