Dok su požari bjesnili Amazonijom, ekstremno desničarski predsjednik Brazila Žair Bolsonaro je optužio nevladine organizacije da podmeću požare kako bi „skrenule pažnju“ na ukidanje subvencija za očuvanje „pluća planete“.
Bolsonaro nije pružio nikakve dokaze za optužbe na račun NVO, ali je objasnio da one „osjećaju nedostatak novca“ poslije suspenzije sredstava za očuvanje prašume.
Požare u Amazoniji obično izazivaju tehnike krčenja šume kojima se zemljište pretvara u poljoprivredno ili stočarsko ili se raščišćavaju zone na kojima je drveće već nestalo, i to obično tokom sezone suše koja se završava za oko dva mjeseca.
Bolsonaro je na meti kritika naučnika, nevladinih organizacija i urođeničkog stanovništva zbog podrške koju pruža razvoju ekonomskih aktivnosti u zaštićenim zonama, prije svega poljoprivredi i rudarstvu.
Odgovorivši na krizu širenjem teorija zavjere, Bolsonaro je samo usvojio zabrinjavajući globalni trend, u kojem istina i realnost rizikuju da postanu još manje važne kada su u pitanju političke poruke, kaže kolumnista Rojtersa Piter Eps.
Iako je širenje teorija zavjera staro koliko i sama politika, u posljednjoj deceniji je došlo do eksplozije takve aktivnosti, i ona je sve intenzivnija, dodaje Eps. Američki predsjednik Donald Tramp je prošlog mjeseca „provukao“ da su Bil i Hilari Klinton umiješani u smrt finansijera Džefrija Epstajna iako je on očigledno počinio samoubistvo u zatvorskoj ćeliji. Kina je optužila zapadne provokatore da stoje iza protesta u Hong Kongu.
„Teško je reći koliko se u ovakve zamisli vjeruje. Ono što je očiglednije je da njihovo širenje ukazuje na nesporno uzbunjujuću tendenciju - sve manje poštovanje istine i sve veću spremnost onih na vlasti da je potpuno zanemare“, piše Eps.
Ističući da ova taktika donosi značajne nagrade, kolumnista britanske agencije kaže da Tramp veći dio svoje političke karije duguje neumornom forsiranju teorije da je njegov prethodnikBarak Obama rođen u Keniji i da stoga nije podoban za Bijelu kuću.
Ovakva priča je donijela Trampu političku popularnost posebno među desničarima na društvenim mrežama, radiju i televiziji i možda nametnula zaključak da su šokanti nastupi dobra taktika za dolazak na vlast.
Eps navodi da je Rusija za vrijeme vladavine Vladimira Putina postala leglo ovakve političke aktivnosti. „Dok Putin izbjegava direktnu umiješanost, mediji povezani sa Kremljom neumorno šire teorije zavjere i druge lažne informacije“.
Ovaj trend se proteže duboko u društvo, akademsku zajednicu i političku kulturu, piše Eps. Nakon uspjeha dokumentarne drame američkog HBO-a o katastrofi u Černobilju ranije ove godine, Rusija radi na svojoj verziji, u kojoj se CIA optužuje da stoji iza nuklearne katastofe 1986. Eps kaže da je studija iz 2015. o ruskim udžbenicima o međunarodnim odnosima pokazala dramatičan porast broja teorija koje Sjedinjenim Državama i drugim međunarodnim akterima pripisuju krivicu za probleme Rusije, posebno od kraja Hladnog rata.
Krajem 19. i početkom dvadesetog vijeka, navodi o međunarodnoj jevrejskoj zavjeri da „preuzmu vlast nad čitavim svijetom” često su zasnivani na „Protokolima sionskim mudraca“, jednom od najpoznatijih istorijskih falsifikata u koji se uveliko vjerovalo. Eps ističe da su takve priče doprinijele stvaranju preduslova za Holokaust i uspon nacizma, te da je tadašnja tehnologija za komunikaciju poput radija i bioskopa korištena za širenje takve paranoje i mržnje.
U moderno doba, Internet i društvene mreže potpaljuju ovakvo razmišljanje i omogućavaju teorijama zavjere da se razvijaju, uglavnom skriveno.
Eps kaže da takve fikcije mogu imati posljedice u stvarnom svijetu. Podsjeća da je uoči američkih predsjedničkih izbora 2016, podijeljeno više od milion tvitova sa haštagom #pizzagate, povodom bizarne teorije zavjere da su Hilari Klinton i ostali članovi američke elite umiješani u pedofilski lanac kojim se upravlja iz picerije „Comet Ping Pong“ u Vašingtonu.
Osoblje restorana je stalno dobijalo telefonske pozive, mejlove i na druge načine maltrerirano, dok su ankete u to vrijeme pokazivale da tek nešto manje od 10 odsto američkih birača shvata ozbiljno te navode. Edgar Medison Velč (28) je 4. decembra 2016. pošao u piceriju sa automatskom puškom AR-15 očigledno u nadi da će osloboditi djecu za koju je vjerovao da su tamo zatočena. Niko nije povrijeđen iako je ispalio nekoliko hitaca prije nego što je uhapšen.
Nekoliko desničarskih masovnih ubica bili su velike pristalice teorija zavjere, uključujući Norvežanina Andersa Brejvika, koji je ubio 77 osoba.
Takvi ishodi bi mogli biti neizbježna posljedica širenja tih teorija. Oni koji ih šire, međutim, vjerovatno imaju mnogo jednostavniju agendu - da diskredituju istinu i osiguraju da se dijalog odvija onako kako oni žele, navodi Eps.
„Sve dok se NVO brane od optužbi da su zapalile Amazoniju, one ne nude objašnjenje zašto su požari tako opasni ili na drugi način napadaju vladu Brazila. Sve dok je Tramp u stanju da fokusira dijalog bilo na terorije zavjere ili na akcije koje privlače još veću pažnju poput pokušaja da kupi Grenland - narod ne raspravlja o drugim stvarima, poput alternative njegovom predsjedništvu.“
Ono što najviše zabrinjava je da te taktike izgleda djeluju i ako ne nađemo alternativu, i to brzo, politika će biti sve gora, i globalno i kod kuće, u gotovo svakoj zemlji, zaključuje Eps.
Pritisak Evrope na Bolsonara
Francuska i Irska su juče poručile da neće ratifikovati veliki trgovinski sporazum sa južnoameričkim nacijama ako Brazil ne učini više da u borbi protiv požara u Amazoniji. Francuski lider Emanuel Makron je rekao da ga je predsjednik Bolsonaro lagao na samitu G20 u junu u vezi sa stavom prema klimatskim promjenama.
Trenutno bjesni rekordan broj požara u amazonskoj prašumi - glavnom izvoru kiseonika za svijet.
I drugi evropski lideri su izrazili zabrinutost zbog požara. Njemačka kancelarka Angela Merkel je kazala da oni prijete ne samo Brazilu, nego i čitavom svijetu.
Bolsonaro je juče rekao da razmatra opcije za gašenje požara, uključujući raspoređivanje vojske.
Međutim, on je takođe optužio Makrona da se miješa da bi stekao „političke poene“ a prethodno je izjavio da pozivi na raspravu o požarima na samitu G7 u Bijaricu, na kojem Brazil ne učestvuje, predstavljaju „kolonijalno razmišljanje“.
Rojters je prenio da je Brazil pokrenuo diplomatsku ofanzivu kako bi ubijedio međunarodnu zajednicu u svoj kredibilitet u oblasti zaštite životne sredine. Bolsonarova administracija je stranim ambasadama podijela cirkularno pismo na 12 strana, navodeći podatke koje bi diplomate trebalo da koriste u odbranu pozicije vlade povodom krize.
U dokumentu se, kako navodi Rojters, ignoriše Bolsonarova kontroverzna politika. Navodi se, na primjer, da je krčenje šume bilo na vrhuncu sredinom 1990-ih, i da je smanjeno za 72 odsto između 2004. i 2018.
Ne pominje se, međutim, da je ta praksa u stalnom porastu od 2012. dijelom zbog posustale ekonomije Brazila i rezova u budžetu koji su doveli do slabije primjene mjera za očuvanje životne sredine.
Bonus video:
