Evropa se davno oprostila od klasičnih sijalica, ali će se one izgleda ponovo vratiti u “modu” zahvaljujući timu u kom su hrvatski i srpski naučnik.
Marin Soljačić iz Hrvatske predaje fiziku na Tehnološkom institutu u Masačusetsu (MIT) i vodi istraživački tim za fotoniku i moderni elektro-magnetizam u kom se nalazi i Ognjen Ilić iz Srbije. Oni zajedno sa kolegama Univerziteta Perdju radi na stvaranju energetski efikasnih sijalica sa volframovom niti.
Do sada su fluorescentne i LED sijalice gotovo iskorijenile klasične, jer ova potonja troši oko 95 odsto energije na toplotu, umjesto na svjetlost, što je vrlo neefikasno.
Soljačić i njegove kolege žele to da promijene i vrate stari sjaj Edisonovoj sijalici.
“Naše društvo je napravilo težak izbor i odlučilo da napustimo te sijalice (koje smo koristili 130 godina) jer je smatrano da su nužno neefikasne. Sada smo napravili klasičnu sijalicu koja ima efikasnost sličnu kao LED ili fluorescentne i opisali teoretski potencijal da te sijalice budu još efikasnije", kaže Soljačić.
"U ovom trenutku reč je o isključivo naučnom poduhvatu. Da li će (i kada) takve sijalice biti bitne na tržištu, zavisi od toga koliko će koštati proizvodnja i koliko će biti pouzdane: to su pitanja koja trenutno istražujemo, ali još ne znamo odgovor na njih", dodaje naučnik.
Ključ je u procesu koji se odvija u dvije faze: prva uključuje klasičnu volframovu nit, sa svim manama i gubicima. Međutim, zahvaljujući sekundarnim strukturama toplotna energija se skuplja i usmjerava nazad ka volframovoj niti koja ga upija i ponovo emituje kao izvor svjetla. Riječ je o strukturama, koje su jedan oblik fotoničkog kristala i koje se proizvode od široko rasprostranjenih i lako dostupnih materijala, koristeći pritom tehnologiju taloženja materijala.
Drugi korak čini najveću razliku u tome kako taj sistem pretvara električnu energiju u svjetlost. Jedno od mjerila koje karakterišu izvore svjetla jest i djelotvornost osvjetljenja, koja u obzir uzima odziv ljudskog oka. Klasična sijalica ima tek dva do tri odsto navedene efikasnosti, dok fluorescentne imaju između 7 i 15 odsto, a LED između 5 i 15 odsto.
Nova klasična sijalica, s dvije faze, imala bi čak do 40 odsto te efikasnosti, što je veliko poboljšanje. Prvi koncepti koje su Soljačić i društvo napravili, još ne dosežu taj procenat i tek su na 6,6 odsto. Ipak, već sad je primetna svjetla perspektiva za ovo polje istraživanja.
Njihov rad objavljen je u prestižnom naučnom časopisu Nature.
Dnevnik.hr
Bonus video:
