Foke opremljene senzorima pomažu naučnicima da prikupe što više informacija o najzabačenijim djelovima okeana i prošire saznanja o globalnom otopljavanju, ledenom pokrivaču i meteorologiji.
Projektom, započetim 2004, obuhvaćeno je više od 1.000 foka, a danas su naučnici, koji stoje iza njega, pokrenuli portal "Morski sisari istražuju okeane od jednog do drugog pola" (Marine Mammals Exploring the Oceans Pole-to-pole) na kom se mogu pronaći svi dosad sakupljeni podaci.
"Foke prikupljaju podatke sa mjesta s kojih dosad nismo imali nikakve informacije. Ovo je bez presjedana", rekao je Majk Fedak, direktor Jedinice za istraživanje morskih sisara Sent Endruz Univerziteta, prenosi AFP.
"Ovi podaci se mogu iskoristiti na brojne načine, kao što je mjerenje kretanja glečera, fenomen koji utiče na svjetske okeane", naveo je on.
"They are taking data from places where there has been virtually no data before. It's unique." http://t.co/jwWPL7lqI8 pic.twitter.com/avEKYyIQ23
— Agence France-Presse (@AFP) June 1, 2015
Senzori, postavljeni na glavama foka, rade na baterije i mogu da traju po nekoliko mjeseci, prikupljajući podatke o salinitetu i temperaturama koji se šalju naučnicima putem satelita.
Istraživači razvijaju i druge senzore koji će moći da mjere nivoe vodonika u vodi i količinu hlorofila, što će biti način da se prati nivo ugljen dioksida i kiselosti okeana.
Od početka projekta, naučnici su bili u prilici da pruže oko 400.000 ekoloških profila u zavisnosti od dubine ronjenja foka, od kojih neke mogu da se spuste i do 2.100 metara.
"Informacije koje nam šalju daju nam detalje o njihovom trenutnom fizičkom okruženju. To je kao da razmjenjujemo poruke na Tviteru", rekao je Lars Boem, profesor sa Sent Endruza.
Senzori su neinvazivni uređaji i spadaju sa foke prilikom linjanja. Dosad su bili postavljeni na blizu 100 morskih životinja, uključujući kornjače, ajkule i kitove.
"Ove senzore nije lako napraviti jer zahtijevaju specifični softver i imaju ograničenu energiju", objasnio je Fedak.
"Morate da što bolje iskoristite bateriju. Cilj je da traje 10 mjeseci, da izdrži antarktičku zimu", dodao je on.
Projekat vodi međunarodni konzorcijum u koji je uključeno 11 zemalja: Australija, Brazil, Velika Britanija, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Grenland, Norveška, Južna Afrika i Sjedinjene Američke Države.
Bonus video:
