Provokativna, ali često tačna predviđanja futurista Reja Kurcvejla, poput onih da će računar pobijediti čovjeka u šahu (ostvarilo se) ili da ćemo se voziti u automobilima koji upravljaju sami sobom (počelo se ostvarivati) nerijetko su završavala na naslovnicama svjetskih medija.
Njegov kolega futurista Piter Dijamandis istakao je da Kurcvejlova genijalnost ne leži u samim predviđanjima, već u tome što ona predstavljaju "zakon ubrzanog povratka". Taj zakon navodi da "osnovne mjere informacione tehnologije slijede predvidljive i eksponencijalne putanje".
"Stvarnost informacione tehnologije je takva da ona napreduje eksponencijalno. Naime, 30 koraka linearno dovode vas do 30, a sa eksponencijalnim rastom 30 koraka dovodi vas do milijarde", rekao je za Financial Times.
Najpoznatiji primjer toga je "Murov zakon", nazvan po suosnivaču Intela Gordonu Muru, koji je 1965. predvidio da će se "broj tranzistora ugrađenih u čip udvostručavati svaka 24 mjeseca". To se pokazalo tačnim, jer su se računari vremenom smanjili od prvih verzija koje su zauzimale cijelu sobu na današnjih računara koji nam čak mogu stati u džep, a istovremeno su postali mnogo snažniji. Iako je osnaživanje računara nevjerovatno, još nam je pomalo apstraktno.
Kako bi objasnio svoju teoriju, Kurcvejl se u svom eseju iz 2001. godine "Singularnost je blizu" poslužio narodnom pričom.
"Draga mi je priča o izumitelju šaha i njegovom zaštitniku, caru Kine. Nakon što mu je car obećao bilo koju nagradu za izum njegove omiljene igre, izumitelj je zatražio jedno zrno riže na prvom polju, dva na drugom, četiri na trećem, osam na četvrtom i tako dalje. Car je odlučio da ispuni taj naizgled skroman zahtjev. Jedna verzija priče glasi da je car bankrotirao jer su 63 udvostručenja značila 18 miliona triliona zrna riže, što je dovoljno da dva puta pokrije površinu Zemlje, uključujući i njene okeane. Druga verzija priče je da je izumitelj ostao bez glave kad je car izračunao koliko bi morao da mu da", napisao je.
Upravo ta priča pokazuje koliko je Kurcvejlova teorija strašna, uzbudljiva i mistična. Prema njegovoj teoriji, mi se nalazimo tek na sredini šahovske table.
"Treba naglasiti da je prva polovina ploče u priči o caru i izumitelju prošla prilično monotono. Izumitelj je prvo dobio kašiku riže, potom zdjelicu, a potom bačvu. Do kraja prve polovine šahovske table, prikupio je dovoljno riže da napuni veliko polje (četiri milijarde zrna), a car je počeo da primjećuje šta se događa", opisao je Kurcvejl.
Tek kad su se pojavili pametni telefoni počeli smo da primjećujemo da se stvari brzo mijenjaju. Kurcvejl tvrdi da je to zato što smo linearni po prirodi, dok je tehnologija eksponencijalna. Tehnologija je nemilosrdna, predvidljiva i eksponencijalni rast će prema "zakonu ubrzanja povratka" dovesti ljude u eru kojoj je Kurcvejl najbliži - u singularnost, piše Business Insider.
"Kako eksponencijalni rast ubrzava i prvoj polovini 21. vijeka, dogodiće se da će tehnologija eksplodirati u beskonačnost, barem iz ograničene i linearne perspektive savremenih ljudi", najavio je futurista.
Singularnost je izraz koji se koristi kako bi se opisala era u kojoj vještačka inteligencija nadmašuje ljudsku inteligenciju i postaje najsposobnija procesorska snaga. O posljedicama tog trenutka se uveliko raspravlja. Kurcvejl je optimističan, 2013. je za New York Times rekao da će nanoboti poboljšati naš imuni sistem do 2030. i da on namjerava da živi zauvijek. U aprilu je za Financial Times rekao da planira da stvori simuliranu verziju svog pokojnog oca i da svaki obrok može da jede na obali Sredozemnog mora uz pomoć virtuelne stvarnosti. Lari Pejdž je bio toliko impresioniran Kurcvajlom da ga je postavio za glavnog inženjera u Googleu.
Ali drugi veliki inovatori manje su uzbuđeni zbog cijele ideje singularnosti. Elon Musk je u nekoliko navrata rekao da se treba bojati visokih tehnologija, jer "s vještačkom inteligencijom prizivamo demona" koji predstavlja "najveću egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu".
Bonus video:
