Pojavili su se malo nakon zalaska Sunca. Oblaci su sjajili toliko žarko da nijesam mogao da gledam direktno u njih, napisao je Norvežanin Ivar Martinusen, koji je fotografisao jedinstvene sedefaste oblake. Ti rijetki oblaci nastaju uglavnom zimi u blizini Arktika i Antarktika. Stvaraju se na visinama od oko 25 kilometara, a da bismo ih vidjeli u punom sjaju, temperatura na kojoj nastaju mora biti -85 stepeni Celzijusa.
Nijesu pravi oblaci, puni su štetnih molekula.
“Oni su rijetki jer nijesu kao pravi oblaci, samo od kapljica leda i vode. Sastoje se od kristalića leda, sumpornih jedinjenja i raspršene azotne kiseline”, kazala je medijima Zvjezdana Bencetić Klaić sa zagrebačkog PMF-a.
Ono zbog čega su ovi oblaci posebno zanimljivi je to što direktno utiču na stvaranje ozonskih rupa. U njima se nalaze i freoni, štetni molekuli koji razaraju atmosferu. Na te oblake i štetnost upozorila je još 2002. Svjetska meteorološka organizacija.
“Mislim da definitivno nije poznato šta se događa sa ozonom. Ta rupa je rasla, ali se počela i smanjivati i biće nam potrebno još mnogo godina da naučnici otkriju stvarne uzroke”, kazao nam je akademik Vladimir Par.
Da i čovjek zaista utiče na ozonski omotač, potvrdio je i astronom Korado Korlević.
“U stratosferi se nalazi razno smeće i svemirska prašina, koji štetno utiču. Svaki put kad rakete prolaze, i one takođe uništavaju taj sloj”, kaže Korlević.
Akademik Par upozorio je i na samo Sunce, koje u zadnjih deset godina sve slabije štiti Zemlju.
“Magnetno polje Sunca slabi, pa do nas dolazi sve više kosmičkog zračenja. I to utiče na dodatno stvaranje oblaka”, rekao je akademik. Dodao je da svjetski naučnici detaljno istražuju fenomen, a kolika je šteta, znaće se tek u budućnosti.
Polar Stratospheric Cloud. Taken by Ivar Marthinusen. December 22, 2014 @ Skedsmokorset, Norway cc @rocioss @inaoe_mx pic.twitter.com/yUNo4zUyFR
— Alfredo J. Santillán (@ASTROPEQUE) December 23, 2014
Bonus video:
