Prosječna temperatura vazduha na planeti raste, okeani su zbog prisustva ugljendioksida sve „kiseliji“, a za sve je kriv čovjek. Eksperti UN, uoči konferencije u Peruu koja je zakazana za decembar, zahtjevaju hitnu akciju kako bi se spriječilo najgore.
Uoči početka konferencije Ujedinjenih nacija o zaštiti klime koja će se održati u Peruu, u jednom izvještaju eksperata svjetske organizacije upozorava se da planeti prijete nepovratne klimatske promjene. Promjena klime tako može da ima "ozbiljne i dalekosežne posljedice po čovjeka i čitave eko-sisteme“. Još uvijek ima vremena da se smanjenjem ispuštanja štetnih gasova, prvenstveno ugljendioksida, spriječi najgore. To je zaključak izvještaja koji su u nedjelju (2.11.) objavili eksperti UN u Kopenhagenu.
Taj izvještaj nema nekih novih informacija, ali način na koji je napisan ukazuje na hitnost djelovanja. On sažima i objedinjuje zaključke iz ranije objavljenih izvještaja o dokazima o klimatskim promjenama, njihovim posljedicama i preporukama šta treba činiti. To je osnova na kojoj počivaju pripreme svjetskih vlada za predstojeću Konferenciju o zaštiti klime koja će se održati u Peruu.
Potrebna hitna akcija
Izvještaj ne ostavlja ni traga sumnje u dokaze da zaista dolazi do zagrijavanja planete što je prouzrokovano djelovanjem čovjeka, da sve to već sada ima opasne posljedice, ali ukazuje i na mogućnost da je trend povećanja temperature već sada nezaustavljiv.
Emisija štetnih gasova mora se brzo i bitno smanjiti da bi se povećanje temperature održalo u granicama ispod dva stepena celzijusa, tvrde stručnjaci. Samo tako bi se spriječile ekstremne posljedice promjene klime poput oluja, kiša, suša i porasta nivoa mora.
Novi izvještaj ukazuje i na to da takve promjene vode i ka nasilnim konfliktima kao i povećanju broja izbjeglica. One ugrožavaju žetve i proizvodnju hrane. Ukazuje se na još jednu odlučujuću promjenu eko-sistema: okeani postaju sve „kiseliji“ jer akumuliraju sve više ugljendioksida iz vazduha. To ugrožava život vodenih bića. Prema nekim scenarijima, ukoliko se ne smanji ispuštanje štetnih gasova, do kraja ovog vijeka prosječna temperatura na planeti mogla bi da poraste i do četiri stepena celzijusa.
Politički interesi uticali na sadržaj izvještaja
Prije nego što je izvještaj objavljen, predstavnici pojedinih vlada zahtijevali su da ga „pročešljaju“. Vlade su pokušale da utiču na izbor riječi koje se koriste kako bi ojačale svoje pozicije u pregovorima. Podnijeto je više od 2.000 komentara na prvi nacrt izvještaja.
Evropska unija tražila je da se u izvještaju preciznije navedu posljedice klimatskih pregovora kako bi to poslužilo kao osnova za pregovore onih koji donose odluke na političkom nivou. Zajedno sa SAD, Unija je zahtjevala da se u izvještaju naglasi da će posljedice budućih klimatskih promjena jače pogoditi i bogate zemlje.
SAD su tražile i da taj dokument bude jasan i onima koji se ne razumiju previše u klimatske promjene. Eksperti tvrde da je upravo za države u kojima postoji velika sumnja u istinitost navoda o tim promjenama bitno da se kroz grafike prikažu posljedice koje bi nastale ukoliko se hitno ne reaguje.
Saudijska Arabija zatražila je da se u izvještaju spomene i da se rast prosječne temperature vazduha u godinama nakon 1998. odvija nešto sporije nego ranije. Ta zemlja je poznata po tome što ublažava tvrdnje o mogućim katastrofalnim posljedicama klimatskih promjena. Najveći proizvođač nafte na svijetu htio je da se u nalaz eksperata uvrste i podaci o „negativnim“ efektima mogućeg smanjenja potrošnje fosilnih goriva, poput finansijskih gubitaka za države poput Saudijske Arabije.
Konsekvence za učesnike skupa u Peruu
Nevladine organizacije poput „Grinpisa“, Svjetske fondacije za prirodu (WWF) i „Džermanvoč“ smatraju da izvještaj pokazuje da još nije kasno da se zaustave opasne promjene. One takođe vjeruju da je rok da se to desi 2020. godina. Svijet do te godine mora da „prebaci sklopku“ i počne u mnogo većoj mjeri da koristi obnovljive energije, moraju se ostvariti uštede u potrošnji i zaustaviti sječa šuma.
„Ako nastavimo da se ponašamo kao do sada, onda će nam u narednoj deceniji izmaći mogućnost da se porast temperature ograniči“, upozorio je generalni sekretar UN Ban Ki Mun. Njegovo prisustvo prilikom objavljivanja izvještaja podcrtava koliku važnost tome pridaju Ujedinjene nacije.
Predstojeća Konferencija o zaštiti klime koja će se održati u Peruu trebalo bi da bude osnova da se u Parizu 2015. potpiše novi sporazum koji će naslijediti Protokol iz Kjota. Rasprava oko toga koje će se rečenice pojaviti u izvještaju pokazuje da put do novog sporazuma neće biti lak.
Nekoliko podataka iz izvještaja:
- prosječna temperatura na planeti je od 1880. do 2012. godine porasla za 0,85°C
- vjerovatnoća da je to posljedica djelovanja čovjeka iznosi od 95 do 100%
- okeani su do sada akumulirali oko 30 odsto ugljendioksida kojeg je u atmosferu izbacilo čovječanstvo i tako je njihov stepen „kiselosti“ porastao za 26% u odnosu na period prije industrijske revolucije
- skoro svi glečeri svijeta se tope
- koncentracija ugljendioksida i metana je najveća u proteklih 800.000 godina
- za očekivati je da suše traju sve duže i da pojedini regioni sve češće budu pogođeni katastrofalnim poplavama
- da bi se ograničilo zagrijavanje atmosfere na 2°C, potrebno je do 2050. smanjiti emisiju ugljendioksida za 40 do 70% u odnosu na nivo iz 2010. godine.
Bonus video:
