Inicijative koje su u suprotnosti sa euroatlantskim ciljevima mogu da ometaju put Crne Gore ka Evropskoj uniji ili da bace sjenku na značajne rezultate postignute u prethodnoj godini, ocijenila je ambasadorka Francuske u Podgorici An Mari Maske.
Komentarišući to što crnogorsku vlast čine ideološki različite partije, ona je u intervjuu “Vijestima” elektronskom poštom rekla da vladati u koaliciji nije jednostavno, ali stvari postaju lakše kada postoji jasna posvećenost napredovanju ka zajedničkom cilju, a to je članstvo u EU što je brže moguće i osnaživanje euroatlantskog pozicioniranja zemlje.
Mari Maske smatra da bi Crna Gora članstvom u EU mogla da proizvede pozitivan zamah u regionu i utre put drugim zemljama Zapadnog Balkana.
Komentarišući kritike zbog nabavke patrolnih brodova od Francuske, što su u dijelu opozicije nazivali koruptivnim poslom, ona je rekla da je žalosno što je nešto oko čega je trebalo da se svi slože instrumentalizovano zarad politike.
“Sada kada se namjerava krenuti sa izgradnjom brodova u Francuskoj, vrijeme je da gledamo unaprijed”, poručila je.
Vjerujete li da će Crna Gora postati naredna članica Evropske unije 2028. godine? Od čega to zavisi?
Nadam se tome i u potpunosti dijelim mišljenje Evropske komisije koja je u svom posljednjem izvještaju o napretku istakla da se radi o ambicioznom, ali ostvarljivom cilju. Crna Gora ne smije propustiti priliku koja joj se ukazala. U periodu od nešto malo više od godinu dana u ovoj oblasti je mnogo postignuto, zbog čega sve političke snage, nadležne javne uprave i akteri moraju ostati fokusirani i djelovati u skladu sa ovim ciljem kome teži velika većina građana. Štaviše, svojim članstvom Crna Gora bi mogla da proizvede pozitivan zamah u regionu i utre put drugim zemljama Zapadnog Balkana.
Može li Crna Gora da računa na podršku Francuske na putu ka EU?
Francuska odlučno podržava Crnu Goru na njenom evropskom putu, kako politički tako i na terenu. Predsjednik Republike Emanuel Makron je to potvrdio prošle godine na forumu GLOBSEC u Bratislavi, ističući da zemlje Zapadnog Balkana treba da se pridruže Evropskoj uniji. Proširenje je strateški neophodno zbog ponovnog ujedinjenja kontinenta.
Zajedno sa svojim timom nastojim da odgovorim na potrebe Crne Gore u ovom zahtjevnom procesu usklađivanja njenog zakonodavstva sa pravnim poretkom Evropske unije kao i njegovom sprovođenju.
Trenutno su tri francuska eksperta angažovana na duži period pri crnogorskim ključnim institucijama: Ministarstvu evropskih poslova, za pitanja koja se tiču vladavine prava, zatim u Agenciji za zaštitu životne sredine, imajući u vidu da su oblasti koje su u nadležnosti ove institucije od krucijalnog značaja i da je u tom dijelu neophodno još mnogo rada, i pri Regionalnoj školi javne uprave (ReSPA), s obzirom na to da modernizacija javne uprave doprinosi otpornosti i stabilnosti institucija. Spremni smo da doprinesemo još više u skladu sa potrebama na koje ukažu crnogorske vlasti.
Takođe, željela bih da istaknem značajan trud Francuske, zajedno sa Slovenijom i Crnom Gorom, u osnivanju i radu Centra za razvoj sajber kapaciteta Zapadnog Balkana (Western Balkans Cyber Capacity Center, WB3C) koji je zvanično otvoren 9. decembra u novim prostorijama Naučno-tehnološkog parka Crne Gore.
Tri francuska eksperta angažovana su na pružanju podrške razvoju ove strukture i izvođenju obuka u ovoj veoma značajnoj oblasti. Insistiram na regionalnoj dimenziji Centra za razvoj sajber kapaciteta Zapadnog Balkana s obzirom na to da je, u perspektivi evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana, regionalna saradnja neophodna više nego ikada. Zato je uloga ovog centra eksplicitno prepoznata na samitu EU-Zapadni Balkan, 18. decembra. Ova struktura će nastaviti da dobija na značaju i snazi u 2025. godini, sa ambicijom da postane međunarodna organizacija.
Smatrate li da je Crna Gora postigla političku stabilnost, iako na vlasti ima ideološki različite partije? Mogu li proruske partije na vlasti u Crnoj Gori, odnosno neke njihove inicijative (na primjer predlaganje zakona o “agentima stranog uticaja”), ugroziti put Crne Gore u EU?
Vladati u koaliciji nikada nije jednostavno, ali stvari postaju lakše kada postoji jasna posvećenost napredovanju ka zajedničkom cilju. Članstvo u Evropskoj uniji što je brže moguće i osnaživanje euroatlantskog pozicioniranja zemlje je zajednička ambicija koja je nedvosmisleno navedena u koalicionom sporazumu o formiranju vlasti, u oktobru 2023. godine.
Inicijative koje su u suprotnosti sa ovim ciljevima su, naravno, kontraproduktivne i mogu da ometaju put Crne Gore ka Evropskoj uniji ili, šire posmatrajući, da bace sjenku na značajne rezultate postignute u prethodnoj godini.
Da li bi pogoršani odnosi sa susjedima (sa Hrvatskom na primjer), mogli negativno uticati na evropski put Crne Gore? Očekujete li da će Hrvatska blokirati put Crne Gore u EU, sve dok se ne riješe otvorena pitanja između dvije države (granica, ratna odšteta, brod Jadran...)?
Uvjerena sam da će Crna Gora i Hrvatska raditi ruku pod ruku, jer je to od strateškog interesa za obje zemlje. Što skorije članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji biće od koristi za samu zemlje, njene susjede, kako one iz Evropske unije tako i one van nje, za čitav region i EU. Željela bih, naravno, da Crna Gora i Hrvatska vode kvalitetan i uspješan dijalog kako bi zajednički postigle kompromise u cilju rješavanja sporova. U jednom takvom kontekstu, koji se, čini se, konkretizuje, nema razloga za usporavanje evropskog puta Crne Gore.
Da li je Francuska za to da u pretpristupnom procesu nema mogućnosti veta i blokade zbog bilateralnih pitanja sa susjednim državama, kako predlažu Slovenija i Njemačka?
Francuska je stava da je neophodno, paralelno sa procesom proširenja, reformisati evropske institucije kako bi naša unija mogla da funkcioniše bolje i bila u stanju da što efikasnije odgovori na izazove našeg vremena.
Kada zemlja kandidat ispuni kriterijume koji su joj dodijeljeni za zatvaranje poglavlja, ona mora da napreduje u okviru procesa pregovora o pristupanju Evropskoj uniji koji počiva na zaslugama. Istovremeno, poželjno je posvetiti se rješavanju bilateralnih pitanja.
Smatrate li da je Crna Gora postigla napredak u oblasti borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije?
Dobijanje sada čuvenog IBAR-a (Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24) na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, u junu 2024. godine, pokazuje da se stvari odvijaju na pozitivan način. Naravno, civilno društvo s razlogom podsjeća da ima još mnogo toga da se uradi i da nema opuštanja. Naprotiv, treba raditi još snažnije na uspostavljanju pravnih okvira i, naročito, na njihovoj primjeni.
I u ovoj oblasti Francuska pruža podršku Crnoj Gori. U okviru Fonda za borbu protiv korupcije pri Francuskoj razvojnoj agenciji u Podgorici je odnedavno francuski rukovodilac projekta. Takođe, izašli smo u susret zahtjevu Agencije za sprečavanje korupcije za upoznavanje sa francuskom praksom i njeni predstavnici su krajem novembra posjetili Pariz. Zatim, realizovana je uspješna studijska posjeta Francuskoj sudija i tužilaca na temu razmjene iskustava u pogledu zapljene imovine stečene trgovinom narkotika. Nastavićemo da izlazimo u susret crnogorskim potrebama u ovoj oblasti koja je od ključnog značaja za privođenje kraju pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.
Saradnja Crne Gore i Francuske u domenu odbrane je u fokusu javnosti zbog nabavke patrolnih brodova, što su u dijelu opozicije nazivali koruptivnim poslom. Kako to komentarišete?
Kao što sam to već rekla, žalosno je što je nešto oko čega je trebalo da se svi slože instrumentalizovano zarad politike. Ova nabavka će omogućiti Crnoj Gori da ojača svoju euroatlantsku orijentaciju i da poput Francuske uspije da za odbranu izdvoji dva odsto BDP-a.
Sada kada se namjerava krenuti sa izgradnjom brodova u Francuskoj, vrijeme je da gledamo unaprijed. U trenutku kada se evropska bezbjednost mora sačuvati više nego ikada, ovo partnerstvo predstavlja izuzetnu priliku za jačanje naših veza u oblasti odbrane. Šire posmatrano, ova saradnja je dio konteksta odličnih bilateralnih odnosa između Francuske i Crne Gore.
Da li su tačni navodi da je jedna poljska firma posredovala u nabavci patrolnih brodova za Vojsku Crne Gore i da je neko u tom poslu uzeo 19 miliona eura?
Ponavljanje laži ne čini je istinom, ali nažalost ostavlja tragove, što je svrha svakog dezinformisanja. Sama činjenica da ste postavili ovo pitanje to potvrđuje. Kao što sam već rekla ranije nekim vašim kolegama, u ugovoru o kupovini patrolnih brodova nema prostora za bilo kakvu pronevjeru ili trgovinu uticajem. Finansijska konstrukcija je jasna, što je poznato onima koji u to treba da budu upućeni. Iznos od 19 miliona eura kao takav ne odgovara ničemu, što važi i za navodnu poljsku posredničku firmu.
Ponavljam - ove optužbe su neosnovane i očigledno odgovaraju interesima koji nemaju nikakve veze sa bezbjednošću Crne Gore, Evrope i još šire članica NATO saveza.
Uostalom, podsjetila bih da članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji podrazumijeva intenzivnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, čemu je Francuska posebno privržena.
Kompanije Bouygues, EDF, ADP žele da razviju biznis u Crnoj Gori
Da li ste zadovoljni ekonomskom saradnjom Crne Gore i Francuske? U kojim oblastima postoji prostor za unapređenje saradnje? Da li se francuske kompanije interesuju za širenje poslovanja u Crnoj Gori (koje)?
Naša ekonomska saradnja je zabilježila napredak u protekloj godini, ali postoji još značajnog potencijala za njen razvoj. Francuska preduzeća su već prisutna u Crnoj Gori, u sektoru zelenih energija, na primjer (preduzeće Akuo angažovano na izgradnji vjetroelektrane na Krnovu, odakle se 5% domaćinstava zemlje snabdijeva strujom, kompanija Valgo angažovana na remedijaciji nekadašnjih industrijskih lokaliteta).
Možemo ići dalje, posebno u oblastima zdravlja, infrastrukture i životne sredine, odnosno energije, što odgovara glavnim oblastima naše saradnje onako kako su to definisali predsjednik Emanuel Makron i predsjednik Vlade Milojko Spajić na sastanku u Parizu, u februaru ove godine.
Nekoliko francuskih kompanija, svjetskih lidera u ovim različitim oblastima, razmatraju razvoj svojih aktivnosti u Crnoj Gori. Imamo tako, na primjer, Bouygues u sektoru zdravlja i putne infrastrukture, EDF (Electricité de France) koja podržava energetsku tranziciju Crne Gore ili pak grupu ADP (Aéroports de Paris) zainteresovanu za koncesiju aerodroma u Crnoj Gori. Što se tiče sektora turizma, pomenuću hotelsku grupu Accor koja razvija svoje aktivnosti u zemlji.
Ovaj entuzijazam potvrđuje i namjera delegacije francuskih preduzetnika da u proljeće 2025. godine posjeti Crnu Goru kako bi se bolje upoznala sa njenim potencijalima za investiranje i osnaživanje naših ekonomskih veza.
Bonus video:
