Mnogi naučnici koriste nov termin za epohu u kojoj živimo imajući u vidu ogroman uticaj čovjeka na izgled Zemlje. Antropocen - epoha koju oblikuju ljudi - termin je koji mnogi naučnici koriste umesto holocena, epohe koja traje posljednjih 12.000 godina. U 2014. je objavljeno više od 500 nauccnih radova u kojima se sadašnje vrijeme naziva antropocen. O njemu je prvi govorio naučnik Pol Krucen, nobelovac koji je 1995. godine dobio nagradu za hemiju za rad o ispitivanju ozonskih rupa. "Mi mijenjamo Zemlju. Nema sumnje, vidio sam iz svemira", rekao je astronaut Džon Gransfeld, koji je osam puta bio u misiji u svemiru i koji tvrdi da nema nijednog mjesta na Zemlji na kojem nije uočljiv čovjekov uticaj. Epoha antropocena tema je bila simpozijuma u Nacionalnom prirodnjačkom muzeju Instituta Smitsonijan u Vašingtonu, kao i izložbe Američkog udruženja za promociju nauke. Naučnici podržavaju ovu tezu uz obrazloženje da su "ljudi postali geološka snaga na planeti i da je epoha u kojoj živimo zaista drugačija". Predstavnik Smitsonijana za nauku Džon Kres objašnjava da na Zemlju, u njenoj 4,6 milijardi godina dugoj istoriji, nikada nijedna vrsta nije imala uticaj kakav danas na planetu imaju ljudi. Pobornici teze o antropocenu tvrde i da doba ljudi ne obilježavaju samo klimatske promjene. Ono se odnosi i na nestanak ozonskog omotača, poremećaj u kruženju azota i fosfora, acidifikaciju okeana, hemikalije koje izazivaju endokrine poremećaje i sječu šuma.
Jedna od stvari oko koje se struccnjaci ne slažu jeste kada je počeo antropocen. Neki su mišljenja da su početak te epohe obilježili industrijalizacija i upotreba atomske bombe. Predsjednik Američkog geološkog udruženja Hap Masksvin rekao je da ta asocijacija nije zvanično usvojila termin antropocen, ali da se sve više obraća pažnja na taj koncept.
Bonus video:
